Decenijama je Kanada važila za globalnog zaostajača kada je riječ o izdvajanjima za odbranu, a prije samo dvije godine bivši ministar odbrane upozorio je da su oružane snage na rubu kolapsa zbog katastrofalne situacije s novačenjem.

Danas se kanadska vojska razvija brzinom kakva nije viđena decenijama, dosegnuvši najveći broj novih regruta u posljednjih 30 godina, čime se potencijalno preokreće hronični nedostatak ljudstva koji je godinama mučio vojsku ove zemlje.

Ovaj rast u posljednje dvije godine događa se u vrijeme velikih oružanih sukoba i geopolitičke nesigurnosti, dok Kanada, nakon višegodišnjeg neispunjavanja obaveza prema NATO-u, ulaže milijarde u novo finansiranje vojske.

Istovremeno, bilježi se neuobičajeni porast nacionalizma nakon što je američki predsjednik Donald Trump Kanadu nazvao “51. saveznom državom”, što su mnogi shvatili kao prijetnju suverenitetu zemlje od njenog najbližeg susjeda.

Charlotte Duval-Lantoine, saradnica Instituta Canadian Global Affairs koja istražuje vojnu kulturu u Kanadi, kaže da iza nedavnog porasta prijava možda stoji “Trumpov efekat”, ali da je broj prijava počeo naglo rasti još 2022. godine, otprilike u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

“Kada ljudi vide da svijet više nije tako siguran i da bi njihova zemlja mogla biti ugrožena, tada obično bilježimo porast pristupanja vojsci”, kazala je za BBC.

Osim globalnih sukoba, na rast utječu i visoka stopa nezaposlenosti mladih u Kanadi – koja je u martu iznosila gotovo 14 posto – kao i obećanje sigurnijeg zaposlenja i većih plata nakon što je premijer Mark Carney najavio najveće povećanje plata za vojno osoblje u jednoj generaciji.

Otkako je preuzeo dužnost prošle godine, Carney je vojsku stavio u centar rada svoje vlade, uz ambiciozan plan za brzu modernizaciju i proširenje Kanadskih oružanih snaga, kako sam ističe.

U martu je objavljeno da je Kanada prvi put od kasnih 1980-ih u jednoj godini zvanično dostigla NATO-ov cilj izdvajanja dva posto BDP-a za odbranu, a Carney se pridružio obećanju Alijanse da će do 2035. izdvajati do pet posto BDP-a.

Međutim, čak i sa novim regrutima, analitičari upozoravaju da kanadska vojska i dalje značajno zaostaje za saveznicima te da bi moglo proći dosta vremena prije nego što se finansiranje pretvori u stvarna poboljšanja.

Richard Shimooka, viši saradnik Instituta Macdonald-Laurier, ističe da kanadske oružane snage trenutno mogu rasporediti samo nekoliko hiljada vojnika odjednom, uz ograničen broj borbenih aviona, za razliku od britanske vojske koja može rasporediti 10.000 vojnika. “Stanje Kanadskih oružanih snaga je na vrlo niskom nivou i trebat će pet ili deset godina prije nego što vidimo pravi uzlet”, kazao je Shimooka.

Veliki razlog za to, prema njegovim riječima, jest istorijsko pretjerano oslanjanje Kanade na SAD. “Kasnimo nekoliko decenija, ali barem sada pokušavamo nešto preduzeti”, rekao je Alden Campbell, prvi oficir Kraljevskog kanadskog ratnog vazduhoplovstva.