Njemačka više nije zemlja obećanja za veliki broj mladih, koji sve više razmišljaju o napuštanju zemlje zbog ekonomskih briga, političke polarizacije i osjećaja besperspektivnosti. To je glavna poruka nove studije “Mladi u Njemačkoj”, koja otkriva dramatičan porast stresa i iscrpljenosti među generacijom od 14 do 29 godina.

Rat, ekonomija i stanovanje kao glavne brige

Prema istraživanju, 62 posto mladih Nijemaca najviše brine zbog ratova u Evropi i na Bliskom istoku. Ekonomski problemi su također visoko na listi: inflacija muči 53 posto ispitanika, dok polovinu (50 posto) zabrinjava nedostatak i skupoća stambenog prostora. Podjele u društvu zabrinjavaju 48 posto mladih.

Isti procenat, 45 posto, navodi kao izvor brige predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, klimatske promjene, kolaps penzionog sistema i siromaštvo u starosti. Ekonomsku krizu kao problem vidi 44 posto mladih, dok se 42 posto brine zbog jačanja desničarskih ekstremističkih partija.

Rekordna spremnost za odlazak

“Čak 21 posto mladih konkretno planira da napusti Njemačku u potrazi za boljim uslovima života”, ističe autor studije Kilijan Hampel sa Univerziteta u Konstancu. Dugoročni trend je još izraženiji: 41 posto mladih može da zamisli život u drugoj zemlji, dok samo 31 posto odbacuje tu mogućnost.

Najpoželjnije destinacije za odlazak su švicarska i Austrija, a na listi su i gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama, Španiji i Francuskoj. “Njemačka je dobra za mlade pravnike, pa to nije zbog boljih šansi. Jednostavno mi se dopao drugačiji način života – mirniji i uredniji”, rekao je za DW 29-godišnji student prava Frederik iz Hamburga.

Mentalno zdravlje i politička polarizacija

Udio mladih koji navode da im je potrebna psihološka pomoć dostigao je novi rekord od 29 posto. Taj procenat je još veći među mladim ženama (34 posto), studentima (32 posto) i nezaposlenima (42 posto). Istovremeno, 60 posto mladih pokazuje obrasce korištenja pametnih telefona slične zavisnosti.

Studija pokazuje i jasan pomak ka političkim ekstremima: Ljevicu podržava 25 posto ispitanih, posebno među mladim ženama, dok AfD dobija sve veću podršku – sada na 20 posto, posebno privlačna među mladim muškarcima. “Protest mladih nije glasan, ali ispod površine nešto se kuha što dugoročno može ugroziti privredu, regione i sisteme socijalne sigurnosti”, upozorava autorka studije Nina Kolek sa Univerziteta u Potsdamu.