Italijanska premijerka Giorgia Meloni oštro je kritikovala sistem popusta koji uživaju pojedine članice Evropske unije i poručila da Rim neće više trpjeti nepravdu. Uoči ključnog samita o višegodišnjem budžetu EU, Meloni je u italijanskom parlamentu iznijela jasne zahtjeve i upozorila da će, ukoliko se ne ukinu takozvani rabati, Italija zatražiti ista prava koja imaju „štedljive“ države.

Premijerka je istakla tri nepregovaračke tačke za italijansku vladu. Prva se odnosi na ravnotežu između uplata i povrata – Italija neće prihvatiti budžet koji zbog većih doprinosa dovodi do smanjenja stvarno dostupnih sredstava. Druga tačka je ukidanje rabata, koje je Meloni opisala kao anakronizam, uz poruku da će u suprotnom i Rim tražiti isti tretman. Treća se tiče zaštite tradicionalnih politika poput poljoprivrede, ribarstva i kohezije, čije finansiranje ne smije biti žrtvovano za nove prioritete.

U Briselu se vode oštre podjele između dvije grupe zemalja. S jedne strane su „štedljive“ nacije predvođene Njemačkom i Holandijom, koje imaju koristi od milijarderskih korekcija i zalažu se za smanjenje budžeta. S druge strane, Italija se pridružila neformalnom savezu „Prijatelji kohezije“, koji okuplja 16 država, uključujući Poljsku, Španiju i Portugal, a koji traži ukidanje rabata i protivi se rezanju regionalnih sredstava.

Meloni je podsjetila da je Rim još u decembru prijetio blokadom zaključaka Evropskog vijeća ukoliko se mehanizam rabata ponovo ne ukloni iz pregovaračkog teksta. Istakla je da Italija neće prihvatiti vještačke rokove i da će sporazum potpisati tek kada se postigne najbolji mogući kompromis za sve strane.

Premijerka je poseban naglasak stavila na ekonomsku sigurnost, koju vidi kao sastavni dio nacionalne i evropske odbrane. Podržala je uvođenje novog sistema EU za provjeru stranih investicija kako bi se spriječile operacije koje ugrožavaju sigurnost ili stvaraju strateške zavisnosti, pri čemu bi konačnu riječ zadržale države članice.

Kako bi se smanjile geopolitičke ranjivosti, posebno u oblastima kritičnih sirovina i đubriva, Meloni je najavila diverzifikaciju snabdijevanja, proširenje trgovinskih sporazuma i jačanje industrijskih lanaca vrijednosti. U tom kontekstu promoviše se i Matteijev plan za dugoročna partnerstva s obostranom koristi.

Italijanska vlada tvrdi da je već postignut napredak u pregovorima – moguće je povećanje finansiranja Zajedničke poljoprivredne politike, jače garancije za regije, veća zaštita malih i srednjih preduzeća u Fondu za konkurentnost, te priznavanje tehnološke neutralnosti u dekarbonizaciji. Meloni je otvorena i za neke nove izvore prihoda EU, poput oporezivanja kriptovaluta ili digitalnog poreza, ali uz strogi uslov da se teret ne prebacuje na građane, preduzeća ili nacionalne budžete.

U narednim sedmicama, pažnja će biti usmjerena na tehnička pravila koja regulišu potrošnju sredstava EU i pravednost među državama članicama. Meloni je jasno poručila da će Italija braniti svoje interese do kraja.