Nova mađarska vlada na čelu sa premijerom Peterom Magyarem najavila je duboke reforme koje uključuju promjenu Ustava. Cilj je smijeniti predsjednika Tamasa Sulyoka, kojeg je na tu poziciju postavio prethodni premijer Viktor Orban, uz još nekoliko ključnih funkcionera iz prošle vlasti.

Iako je predsjednička uloga u Mađarskoj uglavnom ceremonijalna, Sulyok ima pravo potpisivanja zakona i slanja na ocjenu Ustavnom sudu, što nova vlada vidi kao potencijalnu kočnicu za reforme. Dopisnik Euronewsa iz Budimpešte, Šandor Ziroš, objasnio je da se pravnici i političari pitaju kako će tačno biti izmijenjen Ustav da bi se omogućila smjena bez kršenja evropskih normi.

Magyar je više puta pozivao Sulyoka da dobrovoljno podnese ostavku, a rok je istekao juče. Kako se to nije dogodilo, vlada sada planira ustavne promjene. Ziroš ističe da Magyar želi izbjeći personalizovane zakone, što je u skladu sa standardima Evropske unije, ali da će morati pronaći način da ne cilja direktno na pojedince.

Oko 70 odsto Mađara podržava smjenu predsjednika, smatrajući ga direktno povezanim s Orbanom. Nova vlast strahuje da bi Sulyok mogao blokirati ključne zakone, što bi usporilo reformske planove Magyara.

U petak je postignut dogovor s Evropskom unijom o odmrznutih 16,5 milijardi eura kohezionih fondova, koji su bili zamrznuti zbog problema s vladavinom prava i korupcijom iz Orbanovog mandata. Brisel očekuje od Budimpešte da do kraja avgusta sprovede reforme, uključujući jačanje organa za integritet, reformu pravosuđa i moguće pridruživanje Evropskom tužilaštvu, te da podnese jasne planove za trošenje sredstava.

Na predstojećem junskom samitu EU, Mađarska će vjerovatno povući veto na otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom, iako zvaničnici negiraju direktnu vezu s odmrznutim fondovima. Ziroš smatra da će se to dogoditi ili na samitu ili ubrzo nakon toga.

Ekonomski efekti su već vidljivi – mađarska valuta jača, a investitori pokazuju povećano interesovanje. Ukupno 16,4 milijarde eura kohezionih sredstava, uz još 10 milijardi iz vojnog plana SAFE, čini 13 odsto mađarskog BDP-a, što bi trebalo da podstakne privredni rast.

Što se tiče Zapadnog Balkana i Srbije, Ziroš je oprezan. Nova vlada za sada nije objavila konkretne planove, ali Magyar se zalaže za pristupanje EU po zaslugama, bez ubrzavanja. Proširenje na ovaj region trenutno nije prioritet, iako bi podržao odluku većine evropskih zemalja da se proces ubrza.