Birači na Kosovu 7. juna 2026. godine izlaze na nove prijevremene parlamentarne izbore, samo nekoliko mjeseci nakon prethodnog glasanja, a sve to u ozračju produbljene političke krize i institucionalnog zastoja.

Glasanje je organizirano pošto su propali svi pokušaji postizanja političkog dogovora o izboru novog predsjednika, što je zemlju ponovo odvelo na birališta.

Centralna izborna komisija (CIK) proglasila je ove izbore jedanaestim na nacionalnom nivou od završetka poslijeratnog perioda.

Od ukupno jedanaest izbora održanih od 2001. godine, kada su na Kosovu bili prvi poslijeratni parlamentarni izbori, samo su četiri bila redovna, dok su preostalih sedam bili prijevremeni.

Budžet Kosova za ove izbore iznosi više od 10,8 miliona eura, a oni su rezultat višemjesečnog političkog zastoja.

Do zastoja je došlo zbog nedostatka širokog parlamentarnog konsenzusa za izbor novog predsjednika, čiji je mandat istekao 4. aprila ove godine.

Bivša predsjednica Vjosa Osmani, koja je na tu funkciju stupila u aprilu 2021. nakon pobjede Albina Kurtija i njihove političke saradnje, postavši šesta predsjednica Kosova, izrazila je želju za drugim mandatom, ali je razdor s Kurtijem i nedostatak podrške najveće stranke Pokreta Samoopredjeljenje, kao i opozicije, spriječio njen reizbor, s obrazloženjem da ne bi osigurala potrebnih 80 glasova u Skupštini.

Pokret Samoopredjeljenje predložio je nekoliko kandidata iz civilnog društva za predsjednika, ali nije dobio podršku opozicionih poslanika, a 67 glasova vladajuće stranke nije bilo dovoljno da se riješi ovo pitanje, što je prema Ustavu automatski dovelo do novih izbora.

Dana 4. aprila 2026. Osmani je predala dužnost predsjednici Skupštine Kosova Albuleni Haxhiu, koja prema Ustavu obavlja funkciju predsjednice do izbora novog šefa države.

Pokret Samoopredjeljenje, pod vodstvom premijera Albina Kurtija, na ovim izborima ima cilj da ostvari historijski maksimum glasova od 80 posto, što bi im omogućilo glasanje za novog predsjednika.

Druga najveća stranka na Kosovu, Demokratska partija Kosova (PDK), namjerava preuzeti centralnu vlast kako bi vodila zemlju i rješavala ekonomsku i socijalnu krizu, s naglaskom na ekonomski razvoj i podršku lokalnim proizvođačima.

Bivša predsjednica Osmani ponovo se ujedinila sa svojom starom strankom, Demokratskim savezom Kosova (LDK), s ciljem pobjede na izborima, čime bi se vratila na mjesto predsjednice, dok lider LDK-a Lumir Abdixhiku teži poziciji premijera.

Pravo glasa na ovim izborima ima 2.092.174 birača, što je za 15.884 birača više nego na prijevremenim izborima za Skupštinu održanim 28. decembra 2025. godine.

Unutar zemlje glasanje će se odvijati u 949 biračkih centara s ukupno 2.550 biračkih mjesta, od čega 911 centara s 2.498 mjesta za redovno glasanje i 38 centara (po jedan za svaku opštinu) s 52 mjesta za uslovno glasanje.

U inostranstvu, osim glasanja putem pošte, izborni proces će biti organizovan u 30 diplomatskih predstavništava – 17 ambasada i 13 konzulata – s ukupno 47 biračkih mjesta, a fizičko glasanje u tim predstavništvima održat će se 6. juna 2026. godine.