Ovogodišnji ljetni odmori u Evropi neizvjesni su zbog sve skupljeg avionskog goriva i potencijalnih poremećaja u snabdijevanju, što aviokompanije stavlja pred veliki izazov.

Niskotarifni prevoznik Transavia ove je sedmice objavio prva otkazivanja letova za maj i juni, kao posljedicu naglog skoka cijena kerozina. Dok rat na Bliskom istoku i dalje traje, evropski avioprevoznici pripremaju se za dodatna otkazivanja, iako se nadaju da će izbjeći potpunu nestašicu koja bi mogla prizemljiti njihove avione tokom ljeta.

Sve češće se postavlja pitanje da li je uopće sigurno planirati putovanja avionom ovog ljeta. Blokada Hormuškog moreuza, koja ozbiljno remeti globalna naftna tržišta, izaziva zabrinutost da bi Evropa mogla ostati bez kerozina nekoliko sedmica prije vrhunca turističke sezone.

Upozorenje je stiglo sredinom aprila, kada je direktor Međunarodne agencije za energiju kazao da Evropa ima „možda šest sedmica zaliha avionskog goriva”.

Transavia se tako pridružila Ryanairu i Volotei, koji su također najavili otkazivanje dijela evropskih letova u maju i juni zbog visokih troškova goriva i problema s uvozom kerozina iz zemalja Zaljeva.

Kako mirovni pregovori između Sjedinjenih Država i Irana stagniraju, a prolaz kroz Hormuški moreuz ostaje blokiran, mnogi se pitaju koliko je realno da evropski letovi ovo ljeto budu masovno obustavljeni.

Nestašica je posljedica drastičnog pada uvoza nafte i naftnih derivata iz zemalja Zaljeva zbog blokade. To podstiče spekulacije o mogućem manjku kerozina, goriva koje pokreće većinu aviona. „Francuska proizvodi znatno manje kerozina nego što troši – godišnje oko tri miliona tona, dok potrošnja iznosi pet miliona. Razlika se nadoknađuje uvozom, prvenstveno s Bliskog istoka”, objasnio je profesor sa Univerziteta u Antverpenu Wouter Dewulf.

Zemlje Zaljeva izvoze ne samo sirovu naftu, već i prerađene proizvode poput Jet A-1 goriva, najčešće korištenog avionskog kerozina. Podaci francuskog ministarstva energetike pokazuju da je prije početka rata na Bliskom istoku oko 50 posto avionskog goriva proizvedeno u Francuskoj, 20 posto stizalo je s Bliskog istoka, a preostalih 30 posto iz Evrope, SAD-a i Azije.

Slična situacija vlada i u drugim evropskim zemljama. „Evropa proizvodi vrlo malo nafte i u posljednjih nekoliko godina smanjila je kapacitete prerade. Sve više ovisi o uvozu prerađenih proizvoda, što je čini ranjivom na globalne krize”, kazao je energetski stručnjak Thierry Bros.

Ipak, stručnjaci navode da je Francuska u nešto boljem položaju od nekih susjeda jer manje ovisi o uvozu s Bliskog istoka. Velika Britanija, na primjer, uvozi oko 60 posto kerozina iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta.

Dva glavna pariška aerodroma, Orly i Charles de Gaulle, trebala bi izbjeći ozbiljnije posljedice eventualne nestašice zahvaljujući mreži naftovoda povezanoj s rafinerijama i terminalom u Le Havreu. Većina sirove nafte za te sisteme dolazi iz Sjeverne Amerike, što Francusku stavlja u povoljniji položaj u odnosu na druge zemlje.

Vlada je saopćila da raspolaže strateškim zalihama dovoljnim za oko dva mjeseca, dok komercijalne zalihe na aerodromima mogu pokriti desetak dana operacija. „Trenutno ne postoji rizik od nestašice kerozina u narednim sedmicama”, izjavila je glasnogovornica Vlade Maud Bregeon.

Stručnjaci upozoravaju da bi produženi sukob mogao izazvati probleme kasnije tokom godine. „Ova kombinacija faktora vjerovatno će spasiti ljeto, ali ostaje pitanje koliko će kriza trajati. Ako se sukob nastavi, isti problemi mogli bi se pojaviti na jesen, u oktobru ili novembru”, rekao je Dewulf.

Francuska i Evropska unija već pripremaju mjere za suočavanje s mogućim dugotrajnim poremećajima, uključujući povećan nadzor zaliha i maksimalno korištenje rafinerijskih kapaciteta. Evropska komisija upozorila je da bi mogla biti potrebna kolektivna akcija da bi se očuvalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta i osigurala stabilnost snabdijevanja.

Iako nestašica možda neće biti neposredna prijetnja, putnici bi mogli osjetiti druge posljedice. „Treba razlikovati dostupnost i cijenu. Čak i bez nestašice, cijene avionskih karata mogu značajno porasti”, rekao je Bros. Cijena kerozina više je nego udvostručena zbog rata na Bliskom istoku, a gorivo čini i do 40 posto cijene avionske karte.

Najveći udar očekuje se kod niskotarifnih aviokompanija, koje posluju s malim maržama. Zbog toga su kompanije poput Transavie već bile primorane povećati cijene i otkazati manje isplative letove. „Ne radi se toliko o nestašici koliko o profitabilnosti. Ako cijene karata postanu previsoke, aviokompanijama će biti isplativije prizemljiti avione”, dodao je Bros.

U slučaju otkazivanja ljeta, putnici imaju ograničene opcije. Po zakonima Evropske unije, aviokompanije imaju pravo otkazati letove ako putnike obavijeste najmanje 14 dana unaprijed. U tom slučaju dužne su ponuditi povrat novca ili alternativni let bez dodatnih troškova. Međutim, nisu obavezne isplatiti odštetu ako je otkazivanje posljedica “vanrednih okolnosti”, poput aktuelne krize uzrokovane ratom na Bliskom istoku.