Tokom tropskih vrućina, način korištenja klima-uređaja može presudno uticati i na ugodnost i na iznos mjesečnog računa za električnu energiju. Postavlja se pitanje: isplati li se prostor rashladiti do najniže temperature pa uređaj ugasiti, ili je bolje ostaviti ga da radi na umjerenoj vrijednosti? Stručnjaci za HVAC sisteme upozoravaju da odgovor nije uvijek onakav kakvim se čini.

Kod klasičnih modela bez inverterske tehnologije, najviše energije troši se prilikom startanja kompresora, kada uređaj povlači višestruko veću snagu nego u stabilnom režimu. Zbog toga često ponavljanje ciklusa uključivanja i isključivanja dugoročno dovodi do veće ukupne potrošnje, iako na prvi pogled djeluje štedljivo.

Nakon što klima dostigne željenu temperaturu, prelazi u režim održavanja koji troši znatno manje energije od stalnih startova. Inverterski uređaji dodatno povećavaju efikasnost jer ne gase kompresor u potpunosti, već ga samo usporavaju. U praksi to znači da rad na 24 do 25 stepeni tokom dužeg perioda često bude povoljniji od višestrukog hlađenja nakon što se prostor ponovo zagrijao.

Poređenja pokazuju da inverterske klime mogu uštedjeti između 30 i 50 posto energije u odnosu na obične modele, upravo zahvaljujući izbjegavanju skupih pokretanja. No, što je veća razlika između spoljne i unutrašnje temperature, to klima mora duže i intenzivnije raditi, što povećava potrošnju.

Jedna od najčešćih zabluda jeste uvjerenje da je brzo hlađenje pa gašenje najisplativija opcija. U stvarnosti, prostor se brzo zagrije, a klima mora ponovo proći kroz energetski zahtjevan proces. Druga česta greška je stalno podešavanje na ekstremno niske temperature, što ne ubrzava hlađenje, ali značajno povećava račun.

Stručnjaci preporučuju stabilnu temperaturu između 23 i 26 stepeni, uz neprekidan rad uređaja tokom najtoplijih dijelova dana. Takav režim omogućava optimalan rad bez čestih prekida, što dugoročno smanjuje i potrošnju električne energije i habanje klima-uređaja.