Mnogi ljudi vjeruju da je osam sati sna ključ za svježe jutro, ali često se probude umorni i dezorijentisani. Neurologinja Lindsey Browning ističe da nije važno samo koliko spavamo, već i u kojem trenutku nas budilnik prekine. San se ne odvija kao jedan kontinuirani proces, već se sastoji od nekoliko ciklusa.

Svaki ciklus traje otprilike 90 minuta i uključuje faze laganog sna, dubokog sna i REM faze. Na kraju svakog ciklusa dolazi kratko razdoblje plićeg sna prije nego što započne novi ciklus, a upravo je to najpovoljniji trenutak za buđenje.

Zašto je teško probuditi se iz dubokog sna?

Ako budilnik zazvoni tokom dubokog sna, mozgu treba vremena da se potpuno aktivira, a to stanje se naziva inercija sna. Browning to poredi s vožnjom na rollercoasteru – tijelo želi završiti započeti ciklus i ne može se jednostavno zaustaviti. Inercija sna može trajati od nekoliko minuta do pola sata, a tada su reakcije sporije, misli mutne, a pokreti nespretni. Zbog toga se ljudi ponekad osjećaju gore nakon kratkog dnevnog drijemanja nego prije njega.

Zašto osam sati nije uvijek idealno?

Računica pokazuje da se puni ciklusi završavaju nakon 1,5, 3, 4,5, 6, 7,5 i 9 sati. Osam sati ne odgovara nijednom od tih intervala, pa postoji mogućnost da se probudite usred dublje faze sna. Zato se neko ko spava sedam i po sati može osjećati bolje od osobe koja je spavala osam sati. Međutim, 90 minuta nije univerzalno – kod nekih ljudi ciklus traje 80, a kod drugih 100 minuta, pa ne postoji jedno savršeno vrijeme za buđenje. Također, treba uzeti u obzir i vrijeme potrebno da zaspimo, koje je obično 10 do 15 minuta.

Uloga jutarnjeg svjetla

Osim ciklusa, na buđenje utječe i melatonin, hormon koji se luči u mraku i podstiče pospanost. Dnevna svjetlost smanjuje njegovo lučenje, a čak i zatvorenih očiju tijelo može registrovati promjenu osvjetljenja. Kada u prostoriji postepeno postaje svjetlije, organizam prelazi u pliću fazu sna, što olakšava buđenje. Ako se budimo dok je napolju još mrak, taj signal izostaje.

Prednost boravka na dnevnom svjetlu

Jedan od najjednostavnijih savjeta je da odmah nakon buđenja izađete napolje na nekoliko minuta. Prirodna svjetlost potiskuje melatonin i brže otklanja pospanost, a čak i oblačno nebo pruža mnogo jače svjetlo od unutrašnjeg prostora. Ako izlazak nije moguć, otvorite zavjese i sjednite blizu prozora.

Šta izbjegavati nakon alarma?

Dvije navike mogu otežati buđenje: odlaganje alarma i neredovan raspored spavanja. Dodatnih nekoliko minuta sna može pokrenuti novi ciklus koji će biti prekinut, što drugo buđenje čini još težim. Također, ako svaki dan idemo u krevet i ustajemo u različito vrijeme, organizam teže predviđa kada treba da se pripremi za buđenje.

Ipak, priča o idealnih sedam i po sati nije univerzalno pravilo – potrebe za snom su individualne, a kvalitet i kontinuitet sna jednako su važni kao i trajanje. Ako se i pored dovoljno sna svakodnevno budite iscrpljeni, jako hrčete ili vam neko primijeti da prestajete disati tokom noći, obratite se ljekaru jer uzrok može biti poremećaj spavanja koji se ne rješava samo promjenom rasporeda.