Istraživanje provedeno na više od 31.000 odraslih Amerikanaca sugerira da bi vrijeme prvog obroka moglo biti povezano s rizikom od smrti, iako autori upozoravaju da to ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.

Analiza podataka iz Nacionalnog istraživanja zdravlja i ishrane, prikupljenih od 1999. do 2018. godine, pokazala je da su osobe koje su prvi obrok unosile kasnije tokom dana imale veći rizik od smrti, posebno od kardiovaskularnih bolesti.

U usporedbi s onima koji su doručkovali između sedam i osam sati, rizik od smrti bio je deset posto veći za one koji su jeli između osam i deset, 19 posto veći za one koji su jeli između deset i podne, te 29 posto veći za one koji su prvi obrok konzumirali nakon podneva.

Kod posljednjeg obroka, veza je bila složenija – večera prije 19 sati bila je povezana s 13 posto većim rizikom, a obrok nakon ponoći s 27 posto većim rizikom, dok je najniži rizik zabilježen oko 20 sati.

Zhilei Shan, jedan od autora, ističe da kasnije jedenje može poremetiti cirkadijalne ritmove i metabolizam, ali i da može biti posljedica lošeg zdravlja ili socioekonomskih okolnosti, pa rezultate treba tumačiti s oprezom.

Studija, objavljena u časopisu European Journal of Clinical Nutrition, temelji se na jednom 24-satnom prisjećanju ispitanika, što je jedno od njenih ograničenja, te autori savjetuju da ljudi ne bi trebali radikalno mijenjati svoje prehrambene navike na osnovu ovih nalaza.