Savjeti za zaštitu

Klima-uređaji i zdravlje: Doktori otkrivaju koje tegobe izaziva rashlađeni zrak

Klima-uređaji i zdravlje: Doktori otkrivaju koje tegobe izaziva rashlađeni zrak

prije 2 mjeseca
Ženska ruka drži daljinski upravljač klima uređaja postavljenog iznad prozora sa bijelom zavjesom.
Ženska ruka drži daljinski upravljač klima uređaja postavljenog iznad prozora sa bijelom zavjesom.
Podijeli vijest:

Iako klima-uređaji donose olakšanje tokom vrućina, klimatizirani zrak može izazvati niz zdravstvenih tegoba. Ljekari opšte prakse su za The Independent objasnili na koje načine rashlađeni zrak utječe na organizam i kako umanjiti moguće probleme.

Dugotrajan boravak u klimatiziranim prostorijama može isušiti kožu. Doktorica Ophel Baker iz klinike Mayfield u Brightonu ističe da klima izvlači vlagu iz zraka, što ubrzava gubitak vode iz kože. Posljedice su suhoća, zatezanje, perutanje, a kod osjetljivijih osoba mogu se javiti ekcem ili ispucale usne.

Slično djeluje i na oči – izaziva peckanje, žarenje, a rijetko i zamućen vid. Osobe s kontaktnim sočivima osjećaju veću nelagodu. Baker preporučuje češće treptanje kao pomoć pri ublažavanju simptoma.

Nos i grlo trebaju biti vlažni; isušivanje dovodi do iritacije, bola u grlu, zapušenog nosa i promuklosti. Doktorica Lucy Hooper iz Londona dodaje da se tada teže uklanja sluz, koja je bitan dio imunog sistema. Ponekad može doći i do krvarenja iz nosa uslijed pucanja osušene sluzokože.

Neodržavani klima-uređaji mogu pojačati cirkulaciju prašine, polena i plijesni, što nadražuje pluća i može izazvati napade astme. Hooper upozorava da takvo okruženje povećava rizik od infekcija disajnih puteva, posebno kod osoba s hroničnim plućnim bolestima.

Nakon dužeg boravka u klimatiziranoj prostoriji mogu se javiti glavobolja i bolovi u tijelu, uzrokovani isušivanjem kože, dehidratacijom i napetošću mišića. Baker zaključuje da je dehidratacija najčešći uzrok, ali klima doprinosi pojavi simptoma.

Ljekari savjetuju nekoliko mjera. Važno je piti dovoljno vode i održavati hidrataciju. Baker preporučuje nanošenje hidratantne kreme prije dužeg boravka u klimatiziranom prostoru, jer stvara zaštitni sloj. Hooper predlaže proizvode s humektansima poput glicerina ili hijaluronske kiseline. Usne treba zaštititi balzamom, a korisnici kontaktnih sočiva mogu skratiti nošenje ili koristiti kapi za oči. U autu je korisno usmjeriti ventilaciju dalje od lica. Sobne biljke povećavaju vlažnost zraka, a redovno održavanje i čišćenje filtera klima-uređaja je ključno. Baker dodaje da bi ovlaživač zraka mogao biti koristan. Hooper na kraju savjetuje da razmislite je li klima zaista potrebna – možda je bolje pričekati do poslijepodneva.

   Tagovi