Stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) objašnjavaju da ne postoji tačno određena temperatura zraka koja automatski dovodi do smrti. Rizik nastaje kombinacijom vlažnosti, dužine izloženosti, fizičkog napora, starosti i cjelokupnog zdravstvenog stanja pojedinca.

Hlađenje organizma se odvija putem znojenja i isparavanja, ali pri visokoj vlažnosti i temperaturi taj proces gubi na efikasnosti.

Kada organizam stvara više toplote nego što može da je otpusti, usljed dugotrajnog boravka na vrućini ili napornog rada, dolazi do rizika od pregrijavanja.

Najugroženije grupe su starije osobe, bebe, mala djeca, trudnice, te osobe sa hroničnim oboljenjima srca, pluća, bubrega ili šećernom bolešću.

Određeni lijekovi mogu dodatno povećati osjetljivost na vrućinu, jer utiču na ravnotežu tečnosti i termoregulaciju.

Čak i zdravi ljudi nisu potpuno zaštićeni; produžena izloženost visokim temperaturama, posebno uz fizičku aktivnost vani, može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Prvi znaci problema su toplotna iscrpljenost, koju karakterišu obilno znojenje, umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje, grčevi i ubrzan puls. Koža je vlažna i topla, a simptomi se povlače odmorom u hladu i uzimanjem tečnosti.

Ako se toplotna iscrpljenost ne prepozna, može napredovati u toplotni udar – hitno stanje opasno po život.

Toplotni udar se manifestuje izuzetno visokom tjelesnom temperaturom, vrućom crvenom kožom, smetenošću, zbunjenošću, delirijem, izraženom slabošću, ubrzanim disanjem i radom srca, te mučninom ili povraćanjem.

HZJZ naglašava da je kod sumnje na toplotni udar potrebno odmah zvati hitnu pomoć.

Kod toplotne iscrpljenosti preporučuje se premještanje osobe u hlad ili klimatizovan prostor, skidanje viška odjeće, hlađenje oblozima i davanje tečnosti u malim gutljajima ako je pri svijesti.

Za toplotni udar potrebno je agresivno hlađenje – hladnom vodom, tuširanjem, polivanjem ili potapanjem. Osobi u nesvijesti ne davati tečnost na usta.

Kako bi se smanjio rizik, preporučuje se izbjegavanje boravka vani između 10 i 17 sati, redovno pijenje vode, nošenje lagane i prozračne odjeće svijetlih boja, te zaštita glave i kože od sunca.

Također se savjetuje konzumiranje manjih, ali češćih obroka, uz naglasak na voće i povrće koji nadoknađuju izgubljenu tečnost i minerale.