U posljednjih nekoliko dana, informacije iz svjetskih medija o razgovorima između Sjedinjenih Država i Irana bile su izuzetno oprečne, krećući se od međusobnih optužbi do nagovještaja da se stavovi dvije strane ipak polako približavaju. Ipak, čini se da bi najnovije glasine i izjave mogle ukazivati na mogućnost skorijeg postizanja sporazuma.

Završetak aprila obilježile su vrlo oštre poruke između Teherana i Washingtona, pri čemu je Trumpova administracija isticala da blokada Hormuškog moreuza ima cilj izazvati energetsku krizu i natjerati Iran na kapitulaciju za pregovaračkim stolom. S druge strane, iranski zvaničnici su poručivali da je pregovaranje o nuklearnom programu zabranjeno, da su američki podaci o ratnoj šteti od 25 milijardi dolara netačni, te da je Iran spreman na napad i da će odgovoriti na neviđen način.

Ubrzo nakon ovih zapaljivih izjava, uslijedili su konkretni potezi koji sugerišu drugačiji smjer. Američka centralna komanda (CENTCOM) objavila je krajem aprila da se nosač aviona USS Gerald Ford povlači s Bliskog istoka prema matičnoj luci u Norfolku (SAD), uz zvanično objašnjenje da je riječ o tehničkom pregledu i popravci zbog ranijeg požara na brodu, zbog čega je privremeno bio na Kritu i u Splitu. Iako američke snage i dalje imaju dva druga nosača aviona u Indijskom okeanu za blokadu moreuza, povlačenje USS Gerald Forda, koji je bio zadužen za zaštitu izraelskog zračnog prostora, moglo bi značiti da američka vojska više ne razmišlja o odbrani saveznika i eskalaciji, već o pritisku na Iran radi dogovora.

Svjetski mediji prenijeli su da je Trump 1. maja poslao pismo Kongresu u kojem je izjavio da je rat s Iranom završen, što je služilo kao opravdanje za odustajanje od daljih akcija, s obzirom na to da američki zakoni, tačnije Rezolucija o ratnim ovlaštenjima iz 1973, ograničavaju predsjednika na 60 dana vođenja rata bez odobrenja Kongresa. Kako je taj rok istekao upravo 1. maja (60 dana od 28. februara), ovaj potez je bio neophodan.

Dodatni pozitivan signal jeste objava predsjednika FIFA Giannija Infantina da će reprezentacija Irana učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u fudbalu koje se održava u SAD, što nije moglo biti doneseno bez konsultacija s Washingtonom i ukazuje na približavanje stavova.

Prema izvještaju iranske agencije Tasnim, povezane s Iranskom revolucionarnom gardom, američka administracija je preko pakistanskih posrednika iznijela plan od devet tačaka u kojem traži dvomjesečni prekid vatre. Zvanični Teheran je odgovorio vlastitim prijedlogom mira, ali je on izazvao oštru reakciju jer je insistirao na otvaranju moreuza pa tek onda na raspravi o nuklearnom programu i dogovoru u roku od mjesec dana. Zbog toga je iranska vlada 2. maja preko Pakistana poslala kontraprijedlog od 14 tačaka, kojim traži garancije da SAD neće ponovo napasti Iran, ukidanje pomorske blokade, ratnu odštetu, trajni mir na Bliskom istoku, oslobađanje zamrznute imovine i novi mehanizam plovidbe u Hormuškom moreuzu.

Čini se da je ovaj dokument ostavio negativan utisak na Trumpa, koji je tokom izjave za štampu na Floridi, na pitanje o mogućnosti novih vojnih udara na Iran, izjavio: „Ako se budu loše ponašali, ako urade nešto loše, ali za sada ćemo vidjeti. Postoji mogućnost da se to desi.“ Kasnije je na društvenim mrežama napisao da Iran „još nije platio dovoljno veliku cijenu“, što je u skladu s njegovom uobičajenom retorikom i ne treba previše ozbiljno shvatiti.

Anketa koju su u petak objavili Ipsos, Washington Post i NBC News pokazala je da 61 odsto američkih građana smatra rat s Iranom greškom i protivi mu se, dok ga samo 34 odsto podržava, što je jasan signal nepopularnosti Trumpove politike koja bi se mogla negativno odraziti na izbore u novembru 2026. i naredne predsjedničke izbore. Iako Trump na njima neće učestvovati, pitanje je hoće li potpredsjednik J. D. Vance ili državni sekretar Mark Rubio, koji se izdvajaju kao glavni kandidati, moći osigurati pobjedu.