Zdravlje trudnice

Količina plodne vode: Kako protumačiti vrijednosti AFI indeksa?

Količina plodne vode: Kako protumačiti vrijednosti AFI indeksa?

prije 7 sati
Trudnica u bijeloj haljini drži se za trudnički stomak u prirodi
Foto: unsplash
Podijeli vijest:

Tokom trudnoće ljekari redovno ultrazvučnim pregledom prate količinu amnionske tekućine koja okružuje bebu u maternici. Ova tekućina ima ključnu ulogu u zaštiti fetusa od mehaničkih povreda, održavanju stabilne temperature, omogućavanju razvoja pluća i probavnog sistema te pružanju prostora za slobodno kretanje neophodnog za razvoj mišića i kostiju.

Kako bi procijenili da li trudnica ima dovoljno plodne vode, ginekolozi koriste indeks amnionske tekućine (AFI). Mjerenje se vrši ultrazvukom tako što se maternica podijeli na četiri kvadranta, a zatim se izmjeri najveći džep tekućine u svakom od njih i vrijednosti se saberu. Normalne vrijednosti AFI obično se kreću između 8 i 24 centimetra, ali zavise i od sedmice trudnoće.

Anhidramnij – potpuni izostanak plodne vode

Najteži poremećaj količine plodne vode jeste anhidramnij, koji podrazumijeva gotovo potpuni nedostatak amnionske tekućine oko fetusa. Ovo stanje može ozbiljno ugroziti razvoj djeteta, posebno pluća koja se razvijaju zahvaljujući prisustvu plodne vode.

Najčešći uzroci anhidramnija uključuju teške anomalije mokraćnog sistema fetusa zbog kojih bubrezi ne stvaraju urin, pucanje vodenjaka i istjecanje plodne vode, probleme s posteljicom, prenesenu trudnoću te tešku fetalnu hipoksiju. Simptomi kod trudnice nisu uvijek očigledni, ali ljekar može posumnjati ako je trbuh manji od očekivanog za datu sedmicu ili ako trudnica osjeća slabije pokrete bebe. Ultrazvučni pregled obično jasno pokazuje gotovo potpuni izostanak tekućine.

Komplikacije anhidramnija mogu biti vrlo ozbiljne: deformacije ekstremiteta, nerazvijenost pluća, zastoj rasta fetusa, kompresija pupkovine i povećan rizik od intrauterine smrti. Zbog toga je neophodno hitno i pažljivo praćenje trudnoće.

Oligohidramnij – smanjena količina plodne vode

Kada je AFI manji od otprilike pet centimetara, radi se o oligohidramniju. Ovo stanje češće se javlja u trećem tromjesečju i može nastati postepeno ili naglo.

Uzroci su različiti: pucanje plodovih ovoja, bolesti posteljice, povišeni krvni pritisak, preeklampsija, dijabetes, određeni lijekovi, te razvojne anomalije fetalnih bubrega. Kod prenesene trudnoće posteljica s vremenom slabije funkcioniše, pa se količina plodne vode prirodno smanjuje. Mnoge trudnice nemaju izražene simptome, ali neke primjećuju slabije povećanje stomaka, smanjene pokrete bebe ili curenje tekućine. Dijagnoza se najčešće postavlja ultrazvučnim pregledom.

Komplikacije oligohidramnija uključuju zastoj rasta fetusa, probleme s razvojem pluća, kompresiju pupkovine tokom poroda, fetalni distres i povećanu potrebu za carskim rezom.

Polihidramnij – povećana količina plodne vode

Polihidramnij označava AFI veći od otprilike 24 centimetra i može biti blag, umjeren ili težak. Često se razvija postepeno u drugoj polovini trudnoće.

Najčešći uzroci su gestacijski dijabetes, fetalne anomalije probavnog ili nervnog sistema koje sprečavaju normalno gutanje plodne vode, višeplodna trudnoća te infekcije. U velikom broju slučajeva tačan uzrok ostaje nepoznat. Trudnice s polihidramnijem mogu osjećati napetost i težinu u stomaku, otežano disanje, bolove u leđima, oticanje nogu i pojačane kontrakcije.

Moguće komplikacije uključuju prijevremeni porod, prerano pucanje vodenjaka, nepravilan položaj bebe, prolaps pupkovine, obilnije krvarenje nakon poroda i povećan rizik od carskog reza. Teži oblici zahtijevaju intenzivnije praćenje i dodatne pretrage.

AFI po sedmicama trudnoće

Vrijednosti AFI se mijenjaju tokom trudnoće – količina plodne vode prirodno raste kako fetus raste, a najviše vrijednosti se obično bilježe između 32. i 34. sedmice, nakon čega slijedi blagi pad. Približne normalne vrijednosti po sedmicama su: u 16. sedmici oko 8-12 cm, u 20. oko 10-15 cm, u 24. oko 12-18 cm, u 28. oko 13-20 cm, u 32. oko 14-24 cm, u 36. oko 10-20 cm i u 40. oko 8-18 cm.

Manje razlike u vrijednostima ne moraju odmah značiti problem – ljekar uvijek procjenjuje cjelokupno stanje, rast bebe, protok krvi kroz posteljicu i druge parametre. Jednokratno odstupanje često nema veliki klinički značaj, ali nagle promjene ili izrazito niske odnosno visoke vrijednosti zahtijevaju dodatno praćenje i obradu.

   Tagovi