Katarska ekonomija suočena je sa najozbiljnijom krizom u novijoj istoriji, uzrokovanom iranskim udarima i blokadama u Hormuškom tjesnacu.

Ova zemlja, inače jedna od najbogatijih na planeti zahvaljujući izvozu prirodnog plina, sada se bori s posljedicama.

Napadi na ključna LNG postrojenja u Ras Laffanu onesposobili su oko 17 odsto katarskog izvoznog kapaciteta, što donosi godišnji gubitak od približno 20 milijardi dolara.

Gotovo sav izvoz LNG-a ide kroz Hormuški moreuz, zbog čega je kriza posebno teško pogodila Dohu. Vlada je stoga proglasila “force majeure” na dio dugoročnih ugovora o isporuci plina prema Evropi i Aziji, dok su pomorski zastoji dodatno usporili izvoz.

Posljedice su ozbiljne: Međunarodni monetarni fond predviđa pad katarskog BDP-a od oko 8,6 odsto ove godine, a neke analize upozoravaju na još veći pad ukoliko se kriza nastavi.

Obnova oštećenih LNG postrojenja mogla bi potrajati tri do pet godina, što ukazuje na dugoročne ekonomske posljedice.

Uz energetsku krizu, Katar se suočava s problemima u lancima snabdijevanja hranom, jer uvozom pokriva oko 90 odsto svojih potreba. Pomorske blokade primorale su vlasti na skuplje alternativne rute.

Svježe namirnice iz Evrope i žitarice iz SAD sada stižu avionom ili kopnenim putem preko Saudijske Arabije, što je značajno povećalo troškove transporta. Država je pojačala subvencije na osnovne prehrambene proizvode kako bi ublažila rast cijena, pa su one zasad porasle samo pet do deset posto.

Dodatni izazov je činjenica da stranci čine gotovo 90 odsto stanovništva i obavljaju većinu ekonomskih aktivnosti. Analitičari upozoravaju da bi masovni odlazak strane radne snage mogao izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu rada, posebno u građevini, uslugama i finansijama.

Iako Katar raspolaže državnim investicijskim fondom vrijednim oko 600 milijardi dolara, koji omogućava održavanje budžetske stabilnosti, stručnjaci upozoravaju da bi dugoročna šteta po reputaciju zemlje kao sigurne investicione destinacije mogla biti teže popravljiva.

Pored udara na energetski sektor, rat i regionalna nestabilnost negativno utiču na turizam, priliv stranih investicija i poslovno povjerenje. Katar je u posljednjim godinama uložio stotine milijardi dolara kako bi postao globalni finansijski i turistički centar, ali slike napada na energetsku infrastrukturu ozbiljno narušavaju tu percepciju.