Na globalnim finansijskim tržištima američki dolar je drugu uzastopnu sedmicu ojačao u odnosu na grupu vodećih svjetskih valuta, što je posljedica rastuće inflacije u SAD-u koja, kako se sve više nazire, neće dozvoliti Federal Reserve da ove godine snizi kamatne stope.

Indeks dolara, kojim se mjeri snaga američke valute u poređenju sa šest ključnih svjetskih valuta, porastao je za 0,05 posto tokom protekle sedmice i završio na nivou od 99,32 boda.

Istovremeno, dolar je ojačao za 0,2 odsto u odnosu na euro, čija je vrijednost pala na 1,1605 dolara.

Prema japanskom jenu, dolar je također ojačao – za 0,3 odsto, pri čemu je kurs dosegao 159,2 jena.

Rast dolara uzrokovan je prvenstveno visokom inflacijom u Sjedinjenim Državama. Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su da je godišnja stopa inflacije u aprilu iznosila 3,8 posto, što je najviši nivo u posljednje tri godine.

Zbog toga je gotovo izvjesno da američka centralna banka neće nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa do kraja godine. Naprotiv, postoji mogućnost da ih poveća ukoliko cijene energenata ostanu visoke.

Krajnji ishod, međutim, uveliko zavisi od geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku, posebno cijena nafte, pri čemu su prošle sedmice zabilježeni pomaci u pregovorima SAD-a i Irana u vezi s okončanjem sukoba.

Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je kako je ostvaren izvjestan napredak u iranskom pitanju i da bi Washington u narednim danima mogao objaviti konkretnije informacije o tome.

Iako je iz Teherana saopćeno da su nesuglasice i dalje značajne, optimistične najave iz američke prijestolnice ohrabrile su investitore, što je povećalo njihov apetit za rizičnijim ulaganjima.

Posljedično, svjetske berze su zabilježile rast cijena dionica, dok je dolar djelimično izgubio na privlačnosti kao sigurna luka za kapital u nestabilnim vremenima.

U petak je Kevin Warsh položio zakletvu kao novi predsjednik Federal Reservea.