Iako većina ljudi poseže za kafom odmah po buđenju, stručnjaci preporučuju da je bolje pričekati do sredine jutra ili ranog popodneva, kada nivo energije prirodno opada. Na taj način kofein djeluje snažnije i pomaže u održavanju stabilne energije tokom dana. Ipak, savjetuje se izbjegavanje kafe kasno u danu ili u trenucima pojačanog stresa, prenosi Health.

Sredina jutra (9:30 – 11:30)

Kortizol, hormon koji podstiče budnost, prirodno dostiže vrhunac ujutro, a zatim opada, zbog čega se mnogi osjećaju manje budnim. Upravo tada može biti idealan trenutak za kofein. Registrovana dijetetičarka Courtney Johnson za Health je izjavila da ne postoji strogo pravilo o odlaganju kafe dok nivo kortizola ne padne, jer osjetljivost na kofein varira od osobe do osobe. Ipak, omogućiti tijelu da se prirodno probudi prije kafe može pomoći u održavanju energije tokom jutra. Klinički psiholog i stručnjak za san Michael Breus dodao je da sačekivanje 90 minuta nakon buđenja može znatno pojačati efekat kafe, a ispijanje nakon doručka olakšava probavu.

Popodnevni pad energije (12:00 – 15:00)

Mnogi doživljavaju pad energije nakon obroka, poznat kao postprandijalna pospanost, pa šolja kafe sredinom popodneva može pojačati budnost i mentalnu koncentraciju. Dr Angela Holiday-Bell, specijalistica medicine spavanja, objasnila je da kofein blokira adenozin, hemijsku supstancu koja se nakuplja u mozgu i izaziva pospanost. Međutim, Johnson ističe da osobe s niskom tolerancijom na kofein mogu imati problema sa snom, dok drugi mogu podnijeti kofein i kasnije tokom dana.

Kada je bolje izbjegavati kafu?

Konzumiranje kafe u drugim periodima dana, osim kasnog jutra i ranog popodneva, može kod nekih imati suprotan efekat. Kofein ostaje u tijelu dugo, pa ispijanje prekasno remeti san – izaziva poteškoće s uspavljivanjem, plići san i simptome nedostatka sna poput promjena raspoloženja i umora. Breus navodi da je prosječnoj osobi potrebno šest do osam sati da metabolizira kofein, te da bi prestanak unosa oko 15 sati omogućio spavanje u 23 sata. Johnson dodaje da kod ljudi čiji je nervni sistem preopterećen stresom, stimulativni efekat kafe može pogoršati anksioznost, jer kofein kratkoročno povećava krvni pritisak i otkućaje srca.