Često ističemo kako je vrijeme postalo nepredvidivo, ali u istoriji Zemlje bilo je i znatno ekstremnijih perioda. Govorimo o Pangei, kopnenoj masi iz koje se oblikovala današnja planeta, a bez tih davnih geoloških procesa ne bismo imali Zemlju kakvu poznajemo.

Geolozi su tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, analizirajući slojeve stijena na raznim lokacijama, došli do zaključka da je prije otprilike 230 miliona godina Zemlju zahvatio period neprekidne kiše koji je trajao između milion i dva miliona godina.

Trijas, razdoblje u kojem se ova epizoda odvijala, obilježila je snažna vulkanska aktivnost, povlačenje i vraćanje mora, a na obzoru su se počeli nazirati planinski lanci poput Alpa, Karpata, Kavkaza, Himalaja, Apenina i Atlasa.

Vjeruje se da su česte vulkanske erupcije dovele do povećanja vlažnosti. Nastupilo je globalno zagrijavanje, okeani su postajali sve topliji, što je intenziviralo isparavanje i stvorilo dodatnu vlagu, te je dugotrajnu sušu konačno zamijenila kiša koja je padala milionima godina.

Ovaj period poznat je kao karnijska pluvijalna epizoda i predstavlja ključni trenutak u biološkoj istoriji Zemlje, označavajući početak svijeta kakav danas poznajemo. Globalno zatopljenje izazvalo je masovno izumiranje, anoksiju okeana i zakiseljavanje tla, što je dovelo do korjenitih promjena u ekološkom pejzažu planete.

S druge strane, drastične klimatske promjene i dugotrajne padavine omogućile su razvoj i diversifikaciju određenih vrsta, poput dinosaura, a u ovom su se razdoblju počeli razvijati i mnogi današnji stanovnici kopna – kornjače, krokodili, gušteri i sisavci.

Ova “kišna epizoda” pruža izvanredan uvid u evoluciju i prilagodljivost života na Zemlji, ali istovremeno izaziva zabrinutost među naučnicima jer jasno pokazuje da ljudsko djelovanje danas mijenja planetu znatno brže nego što to čini priroda.