Predložene izmjene japanskog kodeksa korporativnog upravljanja, koje stavljaju naglasak na efikasno korištenje gotovine, izazvale su optimizam investitora da će kompanije konačno pokrenuti svojih 1,8 biliona dolara gotovinskih rezervi.

Ove izmjene, koje bi trebale biti finalizirane tokom ljeta, mogle bi natjerati kompanije da više novca vrate akcionarima ili ga preusmjere u akvizicije i investicije, čime se nadograđuju reforme iz protekle decenije koje su već dovele do rekordnih nivoa cijena dionica.

Kompanija Makita je ove godine prvi put jasno definisala politiku upravljanja gotovinom, navodeći da će likvidna sredstva održavati na nivou dvomjesečne do tromjesečne prodaje, dok će višak koristiti za povrat akcionarima i ulaganja. Proizvođač alata obavezao se da će 50 posto ili više profita vratiti vlasnicima dionica, a Ryota Maruyama iz sektora opštih poslova u Makiti istakao je da su svjesni potrebe za komunikacijom s tržištem o kapitalu.

Reforme koje su pripremile Agencija za finansijske usluge i Tokijska berza dolaze u trenutku kada japanske kompanije gomilaju gotovinu, što je posljedica pucanja mjehura imovine početkom devedesetih i dugogodišnje deflacije.

Sve više stope inflacije sada smanjuju vrijednost tih korporativnih novčanih gomila. Nicholas Smith, strateg u CLSA Securities, smatra da kompanije moraju postati agresivnije te da držanje prekomjerne gotovine više nije prihvatljivo. On upozorava da su biznisi koji ne podignu cijene svojih dionica izloženiji aktivistima i preuzimanjima od strane drugih firmi.

Kaz Sakai, šef istraživanja za Japan u Londonskom Asset Value Investors, tvrdi da kompanije još uvijek ne vode dovoljno diskusija o alokaciji kapitala. Umjesto jednostavnog izbora između držanja gotovine i ulaganja, potrebna je strateška alokacija kapitala, navodi on.

Mizuki Suma, šef pravnog tima i tima za korporativno upravljanje u Sumitomo Mitsui Trust Bank, otkriva da su razgovori s tridesetak kompanija pokazali rastuću svijest o potrebi da se o alokaciji kapitala raspravlja na nivou odbora.

Bankari predviđaju da će izmjene podstaći snažan talas spajanja i preuzimanja (M&A) u Japanu. Manoj Jain, suosnivač hedž fonda Maso Capital, očekuje da će kompanije tražiti strateške ciljeve koji donose rast. Ellis Chu, šef azijskih spajanja i preuzimanja u Jefferies, kaže da je spremnost japanskih firmi na otuđenje dijela poslovanja bez presedana što ima gotovo potresan učinak na prodajnu stranu M&A aktivnosti.

U Japanu su sve prisutniji aktivisti koji već koriste najavljene revizije kako bi pojačali pritisak na kompanije da iskoriste gotovinu. Londonski Palliser Capital je u aprilu od SMC Corp zatražio otkup dionica vrijednih 3,8 milijardi dolara, pozivajući se na disciplinu u korištenju viška sredstava uoči izmjena kodeksa upravljanja.

Ove godine kompanije se suočavaju s rekordnim brojem aktivističkih prijedloga na skupštinama akcionara, dok su institucionalni investitori također spremniji glasati protiv rukovodstva nego ranije. Ipak, prije nego što su revizije uopće finalizirane, rat na Bliskom istoku poremetio je poslovanje, prekinuvši lance snabdijevanja i povećavši troškove energije.

Proizvođač toaleta Toto je u aprilu odgodio planove za korištenje gotovine u investicije ili otkup dionica. Predsjednik Shinya Tamura, čija kompanija proizvodi i materijale za čipove, izjavio je da će zadržati sredstva na raspolaganju kako bi mogli brzo djelovati i uložiti kapital kad bude potrebno.

Posmatrači tržišta naglašavaju i ograničenja samih reformi upravljanja. CLSA-in Smith zaključuje da postoje granice moralnog uvjeravanja i mekog prava – bez ukidanja poreskih olakšica teško je prisiliti kompanije da postupaju ispravno.