Nova svemirska misija
Japanska misija na Marsove mjesece: Potraga za počecima Sunčevog sistema
Japanska misija na Marsove mjesece: Potraga za počecima Sunčevog sistema
Japanski naučnici pripremaju misiju na mjesece Marsa kako bi prikupili uzorke koji bi mogli otkriti tajne nastanka Sunčevog sistema i života na Zemlji, iako kineska misija ima cilj da se prva vrati.
Planirano lansiranje robotske letjelice Martian Moons eXploration (MMX) sa svemirskog centra Tanegashima trebalo bi da se dogodi u narednim mjesecima, a misija bi mogla postaviti temelje za buduće ljudske posjete Crvenoj planeti.
Svemirska letjelica, koja je medijima predstavljena prošlog četvrtka, ostat će u orbiti Marsa oko tri godine i pokušat će sletjeti na Fobos.
Planirano je prikupljanje najmanje 10 grama materijala s površine Fobosa, dok će rover IDEFIX, nazvan po psu iz stripa o Asterixu, obavljati površinska posmatranja.
Letjelica će također posmatrati i drugi Marsov mjesec, Deimos, ali bez slijetanja, prije nego što se kapsula s uzorcima vrati na Zemlju i sleti u Australiju oko 2031. godine.
Nastanak mjeseca
Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) nada se da će misija otkriti kako su Mars i njegovi mjeseci nastali, što je ključno za razumijevanje rođenja Sunčevog sistema.
Jedna teorija o porijeklu Marsovih mjeseca, poznata kao hipoteza o „gigantskom udaru”, tvrdi da su oni nastali nakon sudara nebeskog tijela s Marsom.
Druga hipoteza, „hvatanje”, sugerira da su mjeseci asteroidi iz vanjskog dijela Sunčevog sistema koje je Marsova gravitacija zarobila.
Razrješavanje ove dileme pomoći će da se otkrije „kako je životna sredina pogodna za život mogla nastati na terestričkim planetama”, navodi JAXA, misleći na četiri stjenovita svijeta najbliža Suncu – Merkur, Veneru, Zemlju i Mars.
„MMX će rasvijetliti mehanizme transporta koji su donijeli vodu, isparljive materije i organska jedinjenja iz vanjskog Sunčevog sistema u unutrašnji region stjenovitih planeta – procese koji su mogli igrati ključnu ulogu u stvaranju uslova za život”, rekao je Patrick Michel, francuski astrofizičar koji radi na IDEFIX-u.
„Ako su Fobos i Deimos zaista ostaci tih ranih sistema dostave, oni bi mogli sadržavati tragove o porijeklu samog života, ili tačnije, o transportu materijala koji su bili ključni za nastanak života na stjenovitim planetama”, kazao je on za AFP.
JAXA je saopćila da će misija također istražiti mogućnost korištenja Fobosa kao „prirodne svemirske stanice” uspostavljanjem tehnologije potrebne za putovanje do Marsa i nazad, što je „neophodno za istraživanje Marsa s ljudskom posadom”.


