Predsjednik SDA Bakir Izetbegović govorio je o budućnosti Ureda visokog predstavnika, ističući da postoje različiti prijedlozi, poput podjele mandata između italijanskog i francuskog kandidata, ali da konačna odluka još nije donesena. Istakao je da bi OHR trebao ostati, kao i bonske ovlasti.

Osvrćući se na ulogu međunarodne zajednice, Izetbegović je ocijenio da je ona mnogo pomogla Bosni i Hercegovini, ali da je često bila previše popustljiva prema strani koja je izvršila agresiju i genoćid, kao i prema Miloradu Dodiku, kome su, kako je rekao, pravljeni ustupci.

Kada je riječ o odgovornosti SDA za stanje u zemlji, Izetbegović je odbacio kritike ističući da njegova stranka nije stvarala probleme već bila dio rješenja. Podsjetio je da je SDA organizovala odbranu zemlje, obnovu, a u vrijeme vlade Fadila Novalića otvoreno je oko 100.000 novih radnih mjesta.

Posebno je kritikovao aktuelnu vlast zbog zaduživanja, istakavši da se penzije teško isplaćuju bez tih pozajmica. Što se tiče državne imovine, ponovio je da je pitanje pravno definisano odlukama Ustavnog suda BiH i da državna imovina pripada državi, a ne entitetima.

Komentarišući odnose sa HDZ-om BiH i Draganom Čovićem, Izetbegović je izrazio uvjerenje da je hrvatska politika predugo vezana za partnerstvo sa SNSD-om, ističući da Dodik koristi svoju agresivnu politiku, a HDZ kroz to pokušava ostvariti svoje ciljeve. Dodao je da želi popravljanje odnosa, ali da relaksacija ne podrazumijeva jednostrane ustupke niti zaboravljanje ranijih sporova.

Govoreći o idejama trećeg entiteta i tzv. Herceg-Bosne, Izetbegović je upozorio da takve inicijative samo provociraju drugu stranu i dovode do sukoba. Podsjetio je i na inicijativu o proporcionalnoj zastupljenosti, nagovorivši Čovića da je podrži, što bi, kako je rekao, pomoglo i Hrvatima i Bošnjacima.

Izetbegović je odbacio tvrdnje bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphya o navodnim razgovorima SDA o podjeli Bosne i Hercegovine, ocijenivši da je Murphy slagao kako bi odvukao pažnju. Smatra da su te izjave uslijedile nakon reakcija na ranije izjave Sabine Ćudić, te naglasio da nikada nije bilo spremnosti za razgovore o podjeli zemlje.

Posebno je izdvojio pitanje teritorijalnog integriteta, poručivši da srbijanska čizma, graničar, policajac ili vojnik nikada ne smiju zagaziti na teritoriju BiH, jer bi to dovelo do novog strahovitog konflikta.

Komentarišući političku poziciju Milorada Dodika, Izetbegović je ocijenio da međunarodna zajednica godinama popušta pred njegovim potezima, te da je Dodik izvan zakona. Smatra da će se ta stvar morati riješiti primjenom zakona od strane pravosuđa i međunarodne zajednice.

Govoreći o narativima koje promovišu Dodikovi lobisti, Izetbegović se osvrnuo i na posjetu Željke Cvijanović Izraelu, istakavši da se pokušava etablirati priča da muslimani ugrožavaju hrišćane i jevreje u BiH. U tom kontekstu iznio je ocjenu položaja Bošnjaka, poručivši da oni nikome ne dominiraju, već da žive u aparthejdu u Republici Srpskoj i u dijelovima Federacije na jugu.

Na pitanje o mogućim postizbornim koalicijama, Izetbegović je rekao da bi želio okupljanje stranaka koje smatra probosanskim blokom, uključujući SBiH, SBB, DF i eventualno NES. Nije odbacio ni saradnju sa SDP-om na državnom nivou, ističući da neće bježati od stvaranja fronta koji bi mogao ponijeti probosanske politike.

Govoreći o kandidaturi Denisa Bećirovića, Izetbegović je bio kritičan, ocijenivši da su iskustva sa Trojkom vrlo loša i da Bećirović 28 godina samo priča, a ništa nije uradio. Na kraju je izrazio očekivanje da će naredni izbori donijeti promjene, posebno kada je riječ o političkoj snazi SNSD-a, te poručio da dok je Dodik iznad zakona, zemlji neće biti dobro.