Institucija ombudsmana za ljudska prava u Bosni i Hercegovini objavila je Godišnji izvještaj za 2025. godinu, pokazavši da je broj pritužbi građana porastao za oko 33 do 35 posto. Tokom prošle godine zaprimljeno je 3.759 žalbi i više od 9.000 različitih obraćanja, dok najveći udio čine predmeti iz oblasti građanskih i političkih prava.

Ombudsmanka Nives Jukić istakla je da struktura žalbi pokazuje dominaciju građanskih i političkih prava, nakon čega slijede ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravosuđe, prava djece, diskriminacija i prava ranjivih kategorija. U izvještajnom periodu upućeno je više od 600 preporuka nadležnim organima, ali stepen njihove realizacije i dalje je vrlo nizak. Ombudsman Nevenko Vranješ naglasio je da izvršenje preporuka ne prelazi 50 posto, što je znatno ispod regionalnog prosjeka od oko 70 i evropskog od 80 posto. “To ukazuje na ozbiljan problem odnosa institucija prema preporukama ombudsmana i potrebu za većom odgovornošću”, upozorio je Vranješ.

Izvještaj bilježi i značajan rast pojedinih vrsta predmeta, pri čemu su žalbe na diskriminaciju povećane za 60 posto. Najzastupljeniji su slučajevi mobinga i diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti, pola i vjerskih uvjerenja. Istovremeno, zabilježen je rast predmeta u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za 46 posto, a pritužbi na pristup informacijama za 30 posto. U segmentu prava djece zabilježen je rast od 35 posto, a problemi se najčešće odnose na obrazovanje, dostupnost vrtića, zdravstvenu zaštitu i konfliktne razvode. Posebno zabrinjava povećanje pritužbi na rad policijskih organa od 47 posto, uz navode građana o neprofesionalnom postupanju i nedostatku adekvatnih odgovora. Vranješ je skrenuo pažnju i na pogoršanje položaja povratničke populacije, navodeći da oko 100.000 ljudi još uvijek čeka rješavanje stambenog pitanja, a zabilježeni su i napadi na povratnike i njihovu imovinu.

Govoreći o sistemskim problemima, ombudsmanka Jasminka Džumhur naglasila je da se građanin sve više gubi iz fokusa institucija, iako bi upravo on trebao biti u središtu njihovog djelovanja. “Sve manje se posvećujemo pojedincu i njegovim potrebama, a sve više općim temama, dok istovremeno raste broj kršenja ljudskih prava”, upozorila je Džumhur. Ukazala je i na nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, posebno u Federaciji BiH, što dovodi do neujednačene primjene prava i pravne nesigurnosti građana, uključujući diskriminaciju po mjestu stanovanja. Kao dodatni problem istaknuta je slaba saradnja pojedinih institucija s ombudsmanima, uključujući izostanak odgovora na preporuke i dopise. U izvještaju se navodi da je tokom prošle godine uspostavljen preventivni mehanizam za zaštitu prava osoba lišenih slobode, kao poseban odjel unutar institucije, uz podršku Vijeća Evrope. Ombudsmani su ukazali i na nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu s poremećajima u ponašanju u cijeloj BiH, te na potrebu jačanja zaštite od porodičnog nasilja, koje su ocijenili ozbiljnim kršenjem ljudskih prava koje zahtijeva koordiniranu reakciju. Zaključeno je da kontinuirani rast broja žalbi ukazuje na pogoršanje stanja ljudskih prava u BiH, ali i na sve veću spremnost građana da traže zaštitu, dok ključni izazov ostaje osigurati efikasno postupanje institucija i dosljednu provedbu preporuka ombudsmana.