Istraživači su analizom podataka gotovo pola miliona osoba iz britanske biobanke došli do zaključka da je otprilike sedam sati sna povezano s manje izraženim znacima biološkog starenja organizma.

Rezultati ove studije, koja je objavljena u prestižnom časopisu Nature, ukazuju da osobe koje spavaju manje od šest ili više od osam sati češće imaju ubrzano biološko starenje. Kao najpovoljniji raspon izdvojeno je između 6,4 i 7,8 sati, dok je nauka kao optimalno vrijeme označila upravo sedam sati.

Biološko starenje, za razliku od hronološkog, označava postepeno slabijenje svih fizioloških procesa u tijelu, poput sporije regeneracije ćelija i veće sklonosti ka bolestima. Stručnjaci sa Columbia University Irving Medical Center primijenili su napredne metode vještačke inteligencije i takozvane satove starenja kako bi procijenili stanje čak 17 organskih sistema na osnovu krvi, proteina i medicinskih snimaka.

Glavni autor rada Junhao Wen naglasio je da ovi nalazi ne znače da samo količina sna direktno utječe na brzinu starenja pojedinih organa.

“To ne znači da samo trajanje sna čini da organi stare brže ili sporije, već da i premalo i previše sna mogu biti pokazatelji lošijeg ukupnog zdravstvenog stanja”, kazao je Wen.

Nedovoljno spavanje povezano je s depresivnim stanjima, anksioznošću, gojaznošću, dijabetesom tipa 2, povišenim krvnim pritiskom, koronarnom bolešću i srčanim aritmijama. I kratko i dugo spavanje pokazali su povezanost s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, astmom, te smetnjama u probavi poput gastritisa i refluksa.

Wen je istakao da ovakav obrazac jasno pokazuje koliko je san povezan s cjelokupnim funkcionisanjem organizma. Zato zdravstveni stručnjaci preporučuju redovan režim spavanja, ograničavanje boravka pred ekranima prije odlaska na počinak i izbjegavanje kofeina u kasnijim satima dana.