Obnovljeni su napori na postizanju mirovnog sporazuma uz posredovanje Pakistana i država Zaljeva, s ciljem da se spriječi urušavanje krhkog primirja između Irana i Sjedinjenih Država. Diplomatski posrednici pokušavaju premostiti velike razlike koje se tiču sankcija, obogaćivanja uranijuma i budućnosti Hormuškog tjesnaca.

Najnovija runda diplomatije proteže se od Teherana do Pekinga, uključujući i sastanak NATO-a u Švedskoj, što odražava rastuću zabrinutost međunarodnih sila da bi novi sukob mogao izazvati širu krizu.

Pakistan se sve više nameće kao ključni posrednik između Teherana i Washingtona, zahvaljujući vezama s obje vlade. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif stigao je 23. maja u Kinu u višednevnu posjetu, tokom koje će s kineskim liderom Xi Jinpingom razgovarati o iranskom sukobu. Istovremeno, načelnik pakistanske vojske Asim Munir otputovao je dan ranije u Teheran na razgovore s visokim iranskim zvaničnicima.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi potvrdio je da se sastao s Munirom te da su razgovarali o diplomatskim inicijativama za sprečavanje eskalacije i unapređenje pregovora. Riječ je o Munirovoj drugoj posjeti od početka rata krajem februara, a prethodili su joj dani sastanaka s pakistanskim ministrom unutrašnjih poslova Mohsinom Naqvijem u Teheranu.

Araqchi je posljednjih dana razgovarao i s kolegama iz Turske, Iraka, Katara i Omana, kao i s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom. Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je 22. maja da je postignut “blagi napredak” u indirektnim pregovorima s Iranom, ali je upozorio da ne treba preuveličavati bilo kakav proboj. Rubio je to rekao uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Helsingborgu u Švedskoj.

Ovi napori dolaze nakon sedmica promjenjivih signala američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je više puta prijetio vojnom akcijom protiv Irana, ali se istovremeno povlačio od napada. Trump je ove sedmice kazao da je zaustavio planirane napade na zahtjev saveznika s Bliskog istoka.

Uloga Pakistana u pregovorima dobija sve veću pažnju, dok Islamabad nastoji povećati svoj diplomatski uticaj, istovremeno održavajući odnose s Teheranom i Washingtonom. Posjeta Munira Teheranu smatra se znakom da su pregovori aktivni uprkos podjelama. Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei, koji je ujedno i portparol pregovaračkog tima, rekao je da je postignut određeni napredak, ali da i dalje postoje velike razlike.

Iran je zagovarao postupni pristup koji bi prvo garantovao kraj neprijateljstava i ublažavanje sankcija prije nego što bi se nastavili širi nuklearni pregovori. Sjedinjene Države su favorizovale sveobuhvatniji paketni sporazum koji bi se pregovarao istovremeno.

Hormuški moreuz ostaje u centru pažnje. Iran je ograničio komercijalni saobraćaj kroz ovaj strateški plovni put, što je uzdrmalo energetska tržišta. Američka Centralna komanda saopćila je da su američke snage od sredine aprila preusmjerile desetine komercijalnih plovila i onesposobile nekoliko povezanih s iranskim brodarskim operacijama.

Sukob i njegov uticaj na globalnu trgovinu bili su u fokusu sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a koji je završen 22. maja u Švedskoj. Saveznici su razgovarali o osiguranju plovidbenih ruta oko Hormuškog moreuza nakon sukoba. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte optužio je Iran da pokušava “držati globalnu ekonomiju kao taoca” ometanjem pomorskog saobraćaja.

Kriza je otkrila i tenzije između Washingtona i nekih evropskih saveznika. Rubio je kritikovao Španiju zbog odbijanja da omogući američkim snagama pristup vojnim bazama. Uprkos rastućoj diplomatskoj aktivnosti, zvaničnici upozoravaju da su pregovori i dalje izuzetno krhki.