U nedjelju je objavljeno da je Teheran iznio prijedlog obustave blokade i početka pregovora o nuklearnom programu tek nakon što se uspostavi pomorski saobraćaj.

Prema pisanju portala Axios, američka administracija je preko posrednika, među kojima je i Pakistan, dobila ovu inicijativu usred zastoja u dijalogu o iranskom atomskom pogonu.

Izvori navode kako plan ima za cilj da se zaobiđu razmirice oko nivoa obogaćivanja uranija i da se fokus prebaci na ukidanje pomorske blokade i normalizaciju plovidbe.

Kako stoji u dokumentu, primirje bi se produžilo na duži rok ili postalo trajno, a pregovori o nuklearnom pitanju započeli bi tek nakon ponovnog otvaranja tjesnaca i ukidanja svih sankcionih mjera.

Jedan američki zvaničnik i sagovornici upoznati sa situacijom kazali su da je Bijela kuća primila prijedlog, ali nisu dali nikakvu naznaku o mogućem prihvatanju.

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak sazvati sastanak u Situation Roomu sa šefovima sigurnosnih agencija kako bi razmotrili trenutni zastoj i dalje korake.

Trump je izjavio da više podržava nastavak pomorske blokade iranskih luka kako bi se pojačao pritisak na vlasti u Teheranu.

„Kad imate ogromne količine nafte… ako je ta linija zatvorena… ta linija eksplodira iznutra“, rekao je, dodajući da bi Iran mogao imati „oko tri dana“ prije nego što osjeti unutrašnje tenzije.

Diplomatski napori su pojačani tokom vikenda, a iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi obavio je sastanke u Islamabadu i Muscatu, s fokusom na pitanje tjesnaca.

On je rano jutros stigao u Sankt Peterburg na razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim zvaničnicima.

„Ovo su delikatne diplomatske diskusije… Sjedinjene Države drže sve karte u rukama“, izjavila je portparolka Bijele kuće Olivia Wales.

Iran i SAD su 11. i 12. aprila održali pregovore u Islamabadu, ali nisu uspjeli da postignu dogovor o okončanju sukoba.

Razgovori su uslijedili nakon što je Pakistan 8. aprila posredovao u dvosedmičnom prekidu vatre, koji je Trump naknadno produžio, a sporne tačke i dalje su Hormuški tjesnac, blokada iranskih luka i pravo Irana na obogaćivanje uranija.