Iako je decenijama podvrgnut najstrožim međunarodnim sankcijama zbog svog nuklearnog programa, podrške terorizmu i kršenja ljudskih prava, Iran je uspio održati trgovinske veze sa velikim dijelom svijeta. Analiza pokazuje da je zemlja, unatoč ekonomskim teškoćama i visokoj inflaciji, razmjenjivala robu sa više od 170 država od 2019. godine.

Kina kao glavni partner

Kina je postala primarni trgovinski partner Irana, preuzimajući sve veći udio u iranskom uvozu i izvozu tokom posljednje dvije decenije. Tokom pandemije, Peking se obavezao na ulaganje od 400 milijardi američkih dolara u Iran u narednim decenijama, u zamjenu za stabilnu isporuku nafte. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, Kina je 2024. kupila 90 posto iranskog izvoza nafte.

Plaćanja se obavljaju u kineskoj valuti, renminbiju, izbjegavajući korištenje dolara i američkih banaka koje bi mogle provoditi sankcije. Kina zauzvrat opskrbljuje gotovo 30 posto robe koju Iran uvozi, od namještaja do suncokretovog sjemena. Osim toga, postoji i složen sistem trampe koji uključuje tajne finansijske kanale, gdje Iran šalje naftu u Kinu, a kineske državne građevinske kompanije grade aerodrome i drugu infrastrukturu.

Diverzifikacija i sivi sektor

Prije dvadeset godina, nafta je činila gotovo 80 posto iranskog izvoznog bilansa, ali se ta brojka smanjivala kako se ekonomija diverzificirala. Preokret se ubrzao kada su SAD, pod tadašnjim predsjednikom Barackom Obamom, uvele novi krug oštrih sankcija. Iako su neke sankcije ukinute nakon sporazuma o nuklearnom programu 2015., obrazac se nastavio nakon 2019. kada je predsjednik Donald Trump ponovo uveo sankcije protiv kompanija koje posluju sa Iranom.

Od tada, Iran je izveo više od 120 milijardi dolara robe koja nije nafta, što je otprilike iznos ukupnog izvoza Kostarike ili Hrvatske. Zemlji pomaže i pristup nekoliko trgovinskih koridora, kako kopnenih tako i pomorskih, te granica sa sedam zemalja. Ključni kupci iranske robe, pored Kine, su Turska i Irak.

Jedan od odgovora na sankcije bio je i razvoj proizvodnje kod kuće. Zemlja je razvila opsežan proizvodni sektor koji proizvodi automobile, čelik, željezo, elektroniku i farmaceutske proizvode. “Uložili su koncentriran napor da budu samodostatni”, rekao je istraživački profesor Kislaya Prasad sa Univerziteta u Marylandu.

Iako su napore SAD i drugih da uguše iransku ekonomiju djelimično uspjeli, Iran je, blokadom Hormuškog tjesnaca, pokazao da i on može nanijeti ekonomsku štetu koja odjekuje širom svijeta. Eksperti upozoravaju da će oporavak poslijeratne ekonomije, naročito ako se sankcije nastave, trajati godine ili čak decenije.