Teheran je pokušao ojačati svoju kontrolu nad Hormuškim moreuzom uvodeći naplatu prolaza za brodove kako bi osigurao sigurnu plovidbu, u saradnji sa Iranskim revolucionarnim gardama. Ovaj potez otvara pitanje legalnosti takvih akcija i mogućih odgovora zemalja koje se protive naplati.

Šta je Hormuški moreuz?

Hormuški moreuz je morski prolaz koji povezuje Perzijski zaljev sa Omanskim zaljevom, a nalazi se unutar teritorijalnih voda Irana i Omana. Smatra se najvažnijim svjetskim koridorom za transport energenata, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte. Moreuz je dug oko 167 kilometara, a na svom najužem dijelu nudi dva kanala širine po 3,2 kilometra za ulaznu i izlaznu plovidbu, odvojena tampon zonom od iste širine.

Iran je nakon izraelsko-američkih udara na svoju teritoriju efektivno zatvorio moreuz, tražeći pravo na naplatu prolaza kao preduvjet za okončanje rata. Trenutni status eventualne naplate nije mogao biti potvrđen.

Koji zakon reguliše prolaz?

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS), usvojena 1982. godine, na snazi je od 1994. Član 38. garantuje brodovima pravo nesmetanog “tranzitnog prolaza” kroz više od 100 moreuza širom svijeta, uključujući Hormuški moreuz.

Sporazum dopušta zemlji koja graniči sa moreuzom da reguliše prolaz unutar svog “teritorijalnog mora”, do 12 nautičkih milja od granice, ali mora dopustiti “bezazleni prolaz”. Prolaz se smatra bezazlenim ako nije štetan za mir, dobar red i sigurnost zemlje. Vojne akcije, ozbiljno onečišćenje, špijunaža i ribolov nisu dopušteni.

Konvenciju je ratificiralo oko 170 zemalja i Evropska unija. Iran i Sjedinjene Američke Države to nisu učinile, što otvara pitanje da li su pravila sporazuma o slobodi pomorske plovidbe postala dio međunarodnog običajnog prava ili obavezuju samo zemlje potpisnice. Stručnjaci smatraju da je UNCLOS postao ili se općenito smatra običajnim međunarodnim pravom.

Kako se može osporiti naplata?

Ne postoji formalni mehanizam za provođenje UNCLOS-a. Međunarodni tribunal za pravo mora u Hamburgu i Međunarodni sud pravde u Hagu mogu donijeti presude, ali ih ne mogu provesti.

Zemlje i kompanije imaju druge potencijalne načine da se suprotstave naplati. Voljna država ili koalicija država mogla bi pokušati provesti sporazum. Vijeće sigurnosti UN-a moglo bi usvojiti rezoluciju protiv naplate. Kompanije bi mogle preusmjeriti pošiljke dalje od Hormuškog moreuza, što su već počele činiti. Zemlje bi mogle proširiti sankcije usmjerene na finansijske transakcije od kojih bi iranska vlada imala korist, sankcionirajući kompanije spremne da plate takse.