Tokom ove godine, Republička uprava za inspekcijske poslove provela je 109 nadzora nad fizičkim licima koja su putem interneta i društvenih platformi nudila razne proizvode i usluge, pri čemu je u 31 slučaju utvrđeno da su poslovala bez registracije, saopćeno je iz Inspektorata Srpske.

Za te prekršaje izrečene su zabrane daljeg obavljanja djelatnosti, a izrečene su i novčane kazne koje ukupno iznose 78.000 KM.

U prethodnoj godini, inspekcijski organi su sproveli više od 300 ciljanih kontrola nad fizičkim licima koja su oglašavala prodaju, a u 172 slučaja izrečene su zabrane rada bez registracije, uz novčane kazne od 335.000 KM.

Neregistrovana djelatnost zabilježena je u raznim oblastima, uključujući frizersko-kozmetičke usluge, prodaju odjeće, obuće i tehničke robe, proizvodnju namještaja, stolarije i betonskih elemenata, iznajmljivanje smještaja, popravku i servisiranje motornih vozila, te fotografške usluge.

Iz Inspektorata su objasnili da Zakon o trgovini Republike Srpske tretira elektronsku trgovinu kao oblik prodaje na daljinu, što podrazumijeva i prodaju preko društvenih mreža, ali da takvu trgovinu smije obavljati isključivo registrovani trgovac.

„Pošto je otvaranje profila na društvenim mrežama vrlo jednostavno, pojedinci su to počeli koristiti za obavljanje neregistrovane djelatnosti“, kazali su iz Inspektorata.

Naglasili su da na profilima koji nelegalno nude robu najčešće nedostaju informacije o odgovornoj osobi, adresi poslovnice i JIB-u iz Poreske uprave, jer ti prodavci nisu registrovani.

„Kupovinom od takvih prodavaca građani se izlažu velikom riziku, jer su porijeklo, ispravnost i kvalitet proizvoda ili usluga upitni, a u slučaju zdravstvenih problema ili materijalne štete nemaju račun kao dokaz o kupovini od konkretne osobe“, upozorili su iz Inspektorata.

Dodatni rizik, kako su istakli, predstavlja činjenica da osoba iza profila ne mora boraviti na području Republike Srpske ili BiH, što otežava njenu identifikaciju.

Građanima se savjetuje da pri kupovini putem interneta biraju provjerene i renomirane prodavce te da prije kupovine provjere jesu li svi podaci o trgovcu i proizvodu javno dostupni.

„Trgovac je obavezan objaviti ime i adresu, podatke o proizvodu ili usluzi, glavne karakteristike, konačnu cijenu s PDV-om, troškove dostave, način plaćanja te rok i način isporuke“, naveli su iz Inspektorata.

Kontrole neregistrovanog rada provode se prema godišnjem planu, ali i na osnovu prijava građana, informacija drugih institucija te saznanja inspektora s terena i pregledom oglasnih stranica i društvenih mreža.

Inspektori, kako su pojasnili, imaju zakonsko ovlaštenje da se predstave kao korisnici usluga ili kupci kako bi prikupili dokaze o neregistrovanom radu.

Zbog trenutnih okolnosti, ove godine veći naglasak je na kontroli cijena, ali se kontrole neregistrovanog rada nastavljaju.

„Cilj inspekcije je registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje poslovanja u zakonske okvire“, istakli su iz Inspektorata, te apelovali na fizička lica koja obavljaju neregistrovane djelatnosti da sami pokrenu postupak legalizacije umjesto da čekaju inspekcijski nadzor.

Građane su također pozvali da izbjegavaju angažovanje neregistrovanih lica i da provjere s kim dogovaraju usluge ili od koga kupuju proizvode, čime mogu doprinijeti suzbijanju sive ekonomije.