U izvještaju Svjetske banke, pripremljenom u saradnji s Evropskom komisijom, jasno se vidi da su građani Bosne i Hercegovine sve nezadovoljniji radom pravosudnog sistema, što je predstavljeno na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u Trebinju.

Istraživanje je obuhvatilo sudije, tužioce, advokate, notare i izvršitelje, a pokazalo je da je percepcija običnih ljudi prema pravosuđu izrazito negativna.

U poređenju s 2020. godinom, zabilježeno je blago poboljšanje u ocjeni rada sudova, dok je povjerenje u tužioce ostalo na istom nivou.

“Percepcija građana o efikasnosti pravosuđa dominantno je negativna, dok su znatno zadovoljniji uslugama advokata, notara i izvršitelja”, kazala je Marina Matić Bošković, ekspertkinja Svjetske banke.

Sudije i tužioci ističu da postoje problemi s procesnom disciplinom te da je manje od polovine sudskih postupaka dovelo do konkretnih ishoda, pri čemu se odugovlačenje često pripisuje drugoj strani u postupku.

Kao rješenje za povećanje efikasnosti, ispitanici predlažu zapošljavanje dodatnog administrativnog osoblja i bolju organizaciju rada u sudovima i tužilaštvima.

Četrdeset posto građana koji su učestvovali u istraživanju izjavilo je da su zadovoljni rješavanjem vlastitog slučaja, ali smatraju da je to izuzetak, a ne pravilo.

“Ne možete očekivati dobre rezultate kada građani generalno razmišljaju o funkcionisanju i efikasnosti pravosuđa”, rekao je Srđan Svričev, viši specijalista Svjetske banke.

Matić Bošković je napomenula da su ispitanici bili zadovoljni pristupom pravosuđu, ali je više od 40 posto nezadovoljno dostupnošću informacija, uz finansijske barijere i nepoznavanje prava na besplatnu pravnu pomoć.

“Pedeset posto građana je čulo da besplatna pravna pomoć postoji, ali ne zna kako da ostvari to pravo”, objasnila je Matić Bošković.

Članica Vijeća Džamna Vranić upozorila je da negativna slika o pravosuđu često dolazi od stranaka u postupku, te da je zadatak svih nosilaca pravosudnih funkcija da u javnost šalju pozitivne poruke.

“Nažalost, percepciju kvare loša izvještavanja i novinari koji određene stvari smatraju udarnim vijestima”, kazala je Vranić.

Prema izvještaju, građani sada više vjeruju medijima nego pravosuđu, što je slučaj jedinstven u regionu. Najveći izazov je što ispitanici ne znaju ništa o reformi pravosuđa, nemaju stav o tome i smatraju da se ništa nije promijenilo. Slično mišljenje dijele i neki nosioci pravosudnih funkcija.

“Četvrtina smatra da se ništa nije promijenilo, četvrtina da je stanje gore, a četvrtina ne zna u kojem pravcu se kreće”, rekao je Svirčev.

Predsjednik Vijeća Sanin Bogunić izrazio je neslaganje s tvrdnjom da je BiH jedina zemlja u kojoj se više vjeruje medijima, te smatra da bi mediji trebali prenositi ono što pravosuđe saopćava.

“Trudimo se da sve pozitivno plasiramo u javnost. Da li to neko prenosi ili ne, ne možemo uticati na uređivačku politiku”, poručio je Bogunić.

Građani, ali i znatan broj sudija i tužilaca, smatraju da pravosuđe u BiH nije nezavisno. Percepcija korupcije u pravosuđu je visoka među građanima, dok sudije i tužioci uglavnom smatraju da korupcija nije problem.

“I dalje imamo 40 i nešto posto tužilaca koji učestvuju u istraživanju i koji kažu da je korupcija prisutna. To je zabrinjavajuće”, kazao je Svirčev.

Dodao je i pitanje pravičnosti – da li se sve strane u postupku tretiraju jednako.

Situacija je lošija nego 2020. godine, a političke veze su, prema mišljenju Svirčeva, najveći i suštinski problem.