Opći zaključak izvještaja Svjetske banke, sačinjenog u saradnji sa Evropskom komisijom, a koji se tiče efikasnosti i percepcije građana o pravosuđu, predstavljen je na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i ukazuje na nezadovoljstvo građana BiH u ovom sektoru.

Istraživanje je prezentovano prvog dana sjednice VSTV-a u Trebinju, a obuhvatilo je nosioce pravosudnih funkcija, advokate, notare i izvršitelje, dok je percepcija građana prema pravosuđu negativna, pokazao je izvještaj.

Isto istraživanje provedeno je 2020. godine, a prema riječima izvjestilaca, zabilježeno je blago poboljšanje percepcije građana o radu sudova, dok je rad tužilaca ostao na istom nivou.

“Dominantno je negativna percepcija građana o efikasnosti pravosudnog sistema, a građani su značajno zadovoljniji efikasnošću advokatskih usluga, notara i izvršitelja”, kazala je Marina Matić Bošković, ekspertica iz Svjetske banke.

Sudije i tužioci, kako se navodi u izvještaju, ukazuju na probleme sa procesnom disciplinom, ističući da manje od polovine sudskih postupaka donosi konkretne rezultate. Istovremeno, sudije smatraju da druga strana u postupku uzrokuje odugovlačenje, što dovodi do procesne neefikasnosti.

Preporuke za unapređenje efikasnosti ispitanici vide u povećanju broja zaposlenih u administraciji i boljoj organizaciji rada u sudovima i tužilaštvima.

Prema prikupljenim podacima, 40 posto ispitanih građana izjavilo je da je zadovoljno rješavanjem svog slučaja, ali smatraju da je to izolovan slučaj, a ne pravilo.

“Ne dobijate dobre rezultate kada građani generalno razmišljaju o funkcionisanju i efikasnosti pravosuđa”, rekao je na sjednici Srđan Svričev, viši specijalista Svjetske banke.

Matić Bošković je kazala da su ispitani građani bili zadovoljni pristupom pravosuđu, ali da je preko 40 posto njih nezadovoljno pristupom informacijama, te da postoji finansijska barijera. S druge strane, podaci govore da građani ne znaju da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć niti kako da to pravo ostvare.

“Pedeset posto građana je čulo da postoji, ali ne zna na koji način bi mogli da ostvare pravo na besplatnu pravnu pomoć”, objasnio je Matić Bošković.

Članica Vijeća Džamna Vranić istakla je da je veliki problem kada negativna slika o pravosuđu dolazi od stranke u postupku. Dodala je da je zadatak svih nosilaca pravosudnih funkcija da u javnost ponesu pozitivnu poruku.

“Nažalost, imamo percepcije zbog loših izvještavanja, zbog novinara koji misle da je nešto vijest što ne bi trebalo da bude udarna vijest”, rekla je Vranić.

Izvještaj navodi da građani sada imaju više povjerenja u medije nego u pravosuđe, a takav trend je zabilježen samo u Bosni i Hercegovini. Veliki izazov predstavlja podatak da ispitani građani nemaju informacija o reformi pravosuđa, nemaju stav o tome i misle da se ništa nije promijenilo. Sličnog mišljenja su i pojedini nosioci pravosudnih funkcija.

“Imamo četvrtinu koji smatraju da se ništa nije promijenilo i imamo četvrtinu koji smatraju da je gore. Imamo četvrtinu koji ne znaju u kojem pravcu se kreće”, rekao je Svirčev.

Predsjednik Vijeća Sanin Bogunić izjavio je da se ne slaže da je BiH jedina država u kojoj se više vjeruje medijima nego pravosuđu. Smatra da bi mediji generalno trebali prenositi ono što pravosuđe govori.

“Pokušavamo da sve ono što je dobro plasiramo u javnost. Da li to neko prenosi ili ne prenosi, iz kojih razloga, mi zaista teško možemo uticati na uređivačku politiku i to neka se zna”, rekao je Bogunić.

Također, građani uporedo smatraju da pravosuđe u BiH nije nezavisno, a znatan broj tužilaca i sudija dijeli to mišljenje. Građani smatraju da je korupcija u pravosuđu visoko zastupljena, dok su sudije i tužioci mišljenja da korupcija nije problem.

“I dalje imamo 40 i nešto posto tužilaca koji su učestvovali u istraživanju koji kažu da je korupcija prisutna. To je jako veliki broj. Dok god imamo tužioce i sudije koji tako misle, na to trebamo obratiti pažnju”, kazao je Svirčev.

Uz to je dodao i pitanje pravičnosti, odnosno da li se sve strane u postupku tretiraju isto.

“Situacija je lošija nego što je bila 2020. godine”, objasnio je Svirčev i dodao da su političke veze zapravo najveći i suštinski problem.