Ljudi su oduvijek posjećivali ljekare kada osjete zdravstvene tegobe, ali otkako postoji internet, mnogi prvo posežu za online pretragama simptoma. Uz samo nekoliko klikova, iz udobnosti vlastitog doma, možete dobiti dijagnozu – koja često izaziva više straha nego stvarni posjet ljekaru. Britanski psiholozi Paul Lee i Joan Lee upozoravaju da ova navika može dovesti do začaranog kruga anksioznosti.

– Ako se borite s anksioznošću vezanom za zdravlje, ova navika vas zapravo može držati u začaranom krugu – ili čak pogoršati stanje. Pretraživači su dizajnirani da vam daju sve moguće rezultate, ne nužno one najvjerovatnije. Bezazleni simptomi se često povezuju s najtežim bolestima. Preplavljeni ste najgorim scenarijima, što potvrđuje vaš strah. Što više pretražujete, vaš mozak više uči da svaka senzacija zahtijeva hitnu provjeru. Rezultat je da anksioznost raste, tijelo se osjeća još nelagodnije, i završavate u još više pretraživanja – savršen začarani krug, navode psiholozi.

Svaki put kada provjeravate simptome, dajete svom mozgu kratkotrajno olakšanje – isključili ste najgori scenarij za sada. Međutim, to olakšanje brzo nestaje i mozak uči da sljedeći put kad osjeti anksioznost, treba ponovo provjeriti. Tako učite svoj sistem anksioznosti da stalno bude na oprezu, a ono što radite da se smirite zapravo održava problem.

Sladunjave poruke

Sociolog Vladimir Vasić za Oslobođenje.ba objašnjava problem oslanjanja na internet i neprovjerene “stručnjake”. Navodi da su društvene mreže ušle u svaki segment života, pa tako i u zdravstvo.

– To je negdje lakše i pristupačnije, ali sa druge strane može izazvati veliku opasnost. Mi smo u krizi autoriteta i međuljudskih odnosa. Lakše nam je koristiti imaginarni svijet i društvene mreže, lakše nam je čuti ono što nam odgovara. Profesija je obično takva da nije emotivna i ide direktno u oči. Društvene mreže, ChatGPT i influenceri obično šalju socijalno poželjne poruke. Ne samo kada je riječ o zdravstvenoj dijagnozi, već i kod treninga – imate mnogo sladunjavih poruka poput “za mjesec dana do potpune transformacije”, što je ugodno za uši, ali nije realno, navodi Vasić te dodaje:

– Kada su u pitanju zdravstveni problemi, to je prvo opasno po samog čovjeka u fizičkom smislu. Ali je i pitanje naše mentalne stabilnosti, koliko smo spremni da zloupotrebljavamo svoje zdravlje umjesto da koristimo tradicionalne metode bazirane na naučnim principima. Ne da koristimo šarlatane na društvenim mrežama koji “sve znaju”.

Vasić ističe da društvene mreže predstavljaju nekontrolisano tržište gdje svako može pričati šta hoće bez odgovornosti. To se odnosi i na zdravstveni sektor i na duhovni sektor, gdje takozvani duhovnici često prave više štete nego koristi.

Mlađe generacije posebno su sklone ovom problemu jer su navikle da rješenje za svaki problem traže online. Međutim, zdravlje, kao najvažnija stvar u životu, ne bi trebalo da bude podložno tome. Vasić zaključuje da je najhrabriji putem društvenih mreža, ali kada treba konkretna djelatnost, pokazujemo svoje pravo lice.

Šta onda uraditi?

Psiholozi Lee u svojoj analizi savjetuju onima koji pretražuju simptome na internetu da ne pokušavaju prestati naglo, već da jednostavno promijene obrazac.

– Odgodite pretragu. Postavite tajmer na 10–15 minuta prije nego što otvorite internet pretraživač. Često će želja za provjerom sama proći. Svaki put kad odgodite, učite mozak da može podnijeti neizvjesnost. Zatim ograničite vrijeme pretraživanja. Ako već tražite informacije, postavite strogo ograničenje, npr. pet minuta jednom dnevno. Prestanite kad vrijeme istekne, bez obzira na to šta ste pronašli. Tako sprječavate sate provedene u spirali čitanja foruma. Treći korak je da zamijenite Googlanje tehnikom smirivanja. Udahnite tri puta polako i duboko. Zapišite senzaciju koju ste primijetili. Ocijenite brigu od 0 do 10, pa provjerite opet za sat vremena da vidite je li se promijenila. Ovo preusmjerava fokus s katastrofičnih misli na smireno posmatranje, istakli su.

Briga za zdravlje nije tu da bi bila uklonjena, već da naučimo reagovati kada se pojavi. Prekid odnosa s “doktorom internetom” jedan je od najbržih načina da smanjimo anksioznost. Vremenom mozak uči da ne treba paničiti svaki put kada osjetimo nešto novo.