Investicioni fond
Fond od 300 milijardi dolara za obnovu Irana: Polovina već obezbijeđena
Fond od 300 milijardi dolara za obnovu Irana: Polovina već obezbijeđena
Privatni investicioni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju ulaganja u Iran, ključni je dio okvirnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Više od polovine tog iznosa već je izdvojeno, potvrdio je izvor direktno upoznat sa dogovorom za Reuters.
Fond je osmišljen kako bi obje strane dobile ekonomski podsticaj za konačni sporazum o okončanju rata koji je započeo napadom američkih i izraelskih snaga na Iran 28. februara, uz ukidanje američke blokade i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne rute za globalne isporuke nafte i plina.
Riječ je o privatnom investicijskom sredstvu, a ne programu rekonstrukcije ili reparacija, i neće uključivati državni novac ni grantove. Kompanije iz SAD-a, arapskih zaljevskih država, Azije, Južne Amerike i Afrike obavezale su se na finansiranje, a sredstva će biti usmjerena u energetiku, logistiku, proizvodnju i druge sektore.
Iran je prvobitno tražio 400 milijardi dolara ratne odštete od SAD-a, ali je Washington odbio. Tada se pojavila ideja o Fondu za obnovu i razvoj, koji će omogućiti regionalnim zemljama da doprinesu kroz kredite, kreditne linije ili direktno finansiranje obnove ratom pogođenih objekata poput čeličane Mobarakeh, rafinerija, aerodroma i infrastrukture.
Iran, koji posjeduje druge najveće dokazane rezerve prirodnog plina i četvrte najveće rezerve nafte na svijetu, decenijama nije privlačio značajna strana ulaganja zbog sankcija. Ima mladu, obrazovanu populaciju od preko 92 miliona ljudi, raznoliku industrijsku bazu i veliki neiskorišteni potencijal u sektorima od petrohemije do turizma.
Investicioni fond potpuno je odvojen od paralelnih pregovora o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju iranske zamrznute imovine u inostranstvu. Fond neće postati operativan dok se ne potpiše konačni sporazum, a memorandum o razumijevanju predviđa 60-dnevni proces strukturiranja i planiranja projekata.
Izvor je naveo da su se obavezale kompanije iz Južne Koreje, Japana, Singapura, Malezije i SAD-a, ali nije želio otkriti potpuni popis. Glasaonica Bijele kuće uputila je na izjavu potpredsjednika J.D. Vancea da bi Iran mogao dobiti pristup fondu ako ispuni uslove poput demontaže nuklearnog programa, uklanjanja obogaćenog materijala i prihvatanja strogog inspekcijskog režima.


