Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama već godinama znatno premašuje željeni nivo, a prvobitno je naglo skočila tokom pandemije. Cijene se od tada nisu stabilizovale, što je ostavilo potrošače suočene s dugotrajnim poskupljenjima većim od očekivanih.

U martu je potrošačka inflacija naglo porasla na 3,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je posljedica viših cijena energenata izazvanih ratom u Iranu.

Bliski istok je zahvaćen nasiljem otkako su Sjedinjene Države i Izrael 28. februara pokrenule rat opsežnim vazdušnim udarima, na šta je Iran odgovorio protunapadima.

Iran je praktično blokirao ključni Hormuški tjesnac kroz koji normalno prođe otprilike petina svjetske nafte i plina, što je dovelo do skoka cijena energenata i širokih nestašica u snabdijevanju.

Članovi Fedovog odbora za monetarnu politiku izrazili su zabrinutost zbog posrednih efekata rasta cijena energije koji podstiču ukupnu inflaciju i potencijalno usporavaju privredu zbog povećanih troškova proizvodnje.

U utorak su podaci Konferencijskog odbora o povjerenju potrošača pokazali da su Amerikanci i dalje oprezni u pogledu utjecaja rata na njihove budžete, s visokim inflacionim očekivanjima i povjerenjem blizu najnižeg nivoa u pet godina.

Tržišta, međutim, u velikoj većini očekuju da će Fed zadržati kamatne stope nepromijenjenim, jer centralna banka čeka da vidi na koju stranu njenog mandata će morati da interveniše.