Evropske države su u 2025. godini povećale izdvajanja za odbranu za 14 odsto, dostigavši ukupno 739 milijardi eura, a pojedine zemlje bilježe skokove i do 50 posto.

Podaci Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) pokazuju da je ovo najveći rast još od pedesetih godina prošlog vijeka, a iznos je dvostruko veći nego prije deceniju, dok se članice NATO-a trude približiti novom cilju od pet posto BDP-a do 2035.

Njemačka je prošle godine izdvojila oko 97 milijardi eura za odbranu, što je rast od 24 posto u odnosu na 2024, čime je prestigla Ujedinjeno Kraljevstvo i postala najveći evropski investitor u vojsku, a četvrti u svijetu iza SAD-a (854 milijarde dolara), Kine (336 milijardi) i Rusije (190 milijardi).

Berlin trenutno ima u planu 153 velika projekta, uključujući nabavku novih oružanih sistema, modernizaciju opreme i jačanje infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, izjavio je Ralph Thiele, predsjednik EuroDefense Germany.

Italija je također snažno povećala izdvajanja – rast od 20 posto, čime je dostigla nivo Izraela sa 41 milijardom eura, dok je Španija zabilježila skok od 50 posto i prvi put od ranih devedesetih dosegnula cilj od dva posto BDP-a.

Kada se posmatra vojna potrošnja kao udio u BDP-u, Poljska prednjači u Evropi sa 4,5 posto, slijede Latvija (3,6 posto), Estonija (3,4) i Norveška (3,3), dok su na začelju Island (gotovo nula), Irska (0,2) i Švicarska (0,8 posto).

Među pet najvećih evropskih ekonomija, Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje ima najveći udio od 2,4 posto BDP-a, ispred Njemačke (2,3), Španije (2,1), Francuske (2) i Italije (1,9 posto).

SAD su zabilježile pad ukupne potrošnje od 7,5 posto, uglavnom zato što u 2025. nije odobrena nova vojna pomoć Ukrajini, za razliku od prethodne tri godine kada je Kijevu dodijeljeno 127 milijardi dolara. Ipak, Washington i dalje čini 33 posto globalne vojne potrošnje među 15 najvećih potrošača, slijede Kina sa 12 i Rusija sa 6,6 posto.

Prema SIPRI-ju, Rusija je od 2022. uspjela povećavati vojnu potrošnju uprkos sankcijama i ekonomskim pritiscima, ali se sve više okreće jeftinijem naoružanju u velikim količinama kako bi smanjila operativne troškove, jer se rat u Ukrajini pretvara u sukob iscrpljivanja.