Kriza vode u EU

Evropa pod pritiskom: Nedostatak vode prijeti kontinentu usred ljeta

Evropa pod pritiskom: Nedostatak vode prijeti kontinentu usred ljeta

prije 5 sati
Detaljan prikaz starinske, zarđale i patinirane metalne slavine sa mesinganom ručkom i navojem za crijevo na drvenom stubu.
Detaljan prikaz starinske, zarđale i patinirane metalne slavine sa mesinganom ručkom i navojem za crijevo na drvenom stubu.
Podijeli vijest:

Evropska unija suočena sa zabrinjavajućim nivoima potrošnje vode

Dok se Evropa bori sa još jednim vrućim ljetom, analiza Euronewsa ukazuje na alarmantne nivoe stresa uzrokovane nedostatkom vode širom kontinenta. Uprkos tome što Unija u prosjeku koristi samo 5,8% svojih slatkovodnih resursa, uključujući glečere, podzemne vode, rijeke i jezera, ova statistika prikriva značajne i zabrinjavajuće razlike među državama članicama.

Kipar se suočava sa trajnim vanrednim stanjem, trošeći 72% svojih slatkovodnih resursa, sa vrhom od 92% tokom ljetnih mjeseci, prema podacima Evrostata i Evropske agencije za životnu sredinu (EEA). Zemlja je u zoni upozorenja već pri iskorištenosti od 20% svojih vodnih kapaciteta. Vlasti su pozvale na smanjenje dnevne potrošnje vode za 10%, ali rastuća populacija dodatno opterećuje ionako krhke resurse. Vlada nastoji da instalira postrojenja za desalinizaciju kako bi zadovoljila potrebe za pitkom vodom, posebno uoči turističke sezone, a rješavanje ove krize bilo je jedan od prioriteta kiparskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije.

Mediteranske zemlje u zoni rizika, infrastruktura ključni problem

Nakon Kipra, Malta bilježi godišnju potrošnju vode od 33%, koja ljeti dostiže zabrinjavajućih 67%. Slična situacija je i u Grčkoj (37%), Rumuniji (34%), Portugalu (31%), Italiji (27%) i Španiji (26,5%), gdje su nivoi eksploatacije vode u ljetnom periodu također u zoni upozorenja.

EEA upozorava da će klimatske promjene i sve češće suše vjerovatno pogoršati učestalost, intenzitet i uticaj nestašice vode najmanje do 2030. godine. Izvještaj agencije pod nazivom „Pregrijani i nedovoljno spremni“ otkriva da se oko 10% građana EU suočava s poteškoćama u pristupu dovoljnoj količini sigurne i čiste vode, pri čemu su Kipar (36,5%) i Grčka (31,5%) najpogođeniji.

Zanimljivo je da neke zemlje, poput Bugarske, Mađarske, Hrvatske i Irske, uprkos problemima s pristupom vodi, nemaju visoke stope iskorištenosti slatke vode. Ovo ukazuje na to da problem možda nije samo u nestašici, već i u zastarjeloj infrastrukturi i nedostacima u sistemima vodosnabdijevanja. S druge strane, Francuska, Portugal i Španija, iako se suočavaju s izazovima u korišćenju slatke vode, efikasnije upravljaju distribucijom čiste vode, sa stopama građana koji imaju probleme znatno ispod prosjeka EU od 9%.

   Tagovi