Nakon dugotrajnog zastoja, Evropska unija je odlučila da oslobodi zamrznuta sredstva namijenjena Mađarskoj. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen priznala je da je zemlja ostvarila “veliki napredak”, ali je istovremeno pozvala na nastavak reformi.

Zvanično saopćenje EU potvrđuje deblokadu više od 16 milijardi eura za Mađarsku. Prema riječima von der Leyen, ova odluka se temelji na “značajnim pomacima” u područjima investicija, regionalnog razvoja i borbe protiv korupcije, iako Budimpešta i dalje mora poduzeti dodatne korake.

Novi mađarski premijer Péter Magyar, tokom svoje prve posjete Briselu, opisao je ovaj događaj kao “historijski dan za Mađarsku”. Istakao je da se njegov tim “borio za svaki eurocent” oslobođenih sredstava.

Konkretno, deset milijardi eura dolazi iz Fonda za oporavak nakon pandemije, a biće isplaćeno u vidu bespovratne pomoći i povoljnih kredita.

Međutim, isplata je uslovljena: Mađarska mora dostaviti detaljan plan s jasno definiranim projektima, a sve ostale članice EU trebaju dati zeleno svjetlo.

Sva sredstva iz ovog programa EU vezana su za uslov da se reforme i investicije sprovedu do kraja augusta. Ako se rokovi propuste, Budimpešta riskira trajni gubitak tog novca.

Osim toga, Evropska komisija deblokira 4,2 milijarde eura iz kohezionih fondova, namijenjenih smanjenju regionalnih razlika. Preostalih 2,2 milijarde eura biće stavljeno na raspolaganje čim mađarska vlada sprovede dalje dogovorene mjere.

Nova mađarska vlada položila je zakletvu 9. maja, a premijer Magyar je odmah poslao jasan signal Briselu da će Budimpešta ubuduće voditi potpuno drugačiju politiku.

Pod prethodnim vodstvom Viktora Orbána, odnosi između Budimpešte i Brisela bili su napeti, zbog unutrašnjih pitanja poput urušavanja vladavine prava, ograničavanja prava seksualnih manjina i duboko ukorijenjene korupcije, kao i spoljnopolitičkih neslaganja, posebno po pitanju podrške Ukrajini tokom ruske invazije.

Zbog toga su različiti fondovi u ukupnom iznosu od 18 milijardi eura, namijenjeni jednoj od siromašnijih članica EU, godinama bili zamrznuti.

Jedan dio tih zamrznutih sredstava je u međuvremenu nepovratno izgubljen. Mađarska je morala ispuniti reformske uslove u tačno određenom roku da bi dobila taj novac. Pošto se to pod Orbanovom vladom nije dogodilo, Budimpešta je zvanično izgubila pravo na taj dio.

Mađarska ekonomija već tri godine praktično stagnira i bilježi tek minimalan rast.

Situaciju dodatno otežava ogroman budžetski deficit koji bi ove godine mogao dostići čak 6,2 posto BDP-a, što je daleko iznad gornje granice od tri posto koju propisuje EU. To je dijelom posljedica prekomjernog trošenja državnog novca uoči izbora.

Alarmantno stanje privrede dodatno potvrđuje visoka osnovna kamatna stopa Centralne banke Mađarske od 6,25 posto, što je tri puta više od kamatne stope Evropske centralne banke koja iznosi dva posto.

Jedina svijetla tačka za sada je nacionalna valuta. Forinta je naglo ojačala odmah nakon izbora Pétera Magyara, upravo zbog velikih očekivanja investitora da će Brisel ponovo otvoriti slavine s novcem, što se ovog petka i dogodilo.