Novi sukob

Eskalacija u Zalivu: Američki udari na iranske položaje nakon napada dronovima

Eskalacija u Zalivu: Američki udari na iranske položaje nakon napada dronovima

prije 3 dana
Helikopter marke CH-53E Super Stallion, označen brojem 29 i natpisom 'MARINES', stoji na palubi broda u sumrak. Crvena svjetla na palubi osvjetljavaju rotor i prednji dio helikoptera, dok je u prvom planu zamućeni lik vojnika u opremi.
Helikopter marke CH-53E Super Stallion, označen brojem 29 i natpisom 'MARINES', stoji na palubi broda u sumrak. Crvena svjetla na palubi osvjetljavaju rotor i prednji dio helikoptera, dok je u prvom planu zamućeni lik vojnika u opremi.
Podijeli vijest:

Vojska Sjedinjenih Američkih Država izvela je u subotu napade na iranske obalne radarske instalacije, nakon što je oborila bespilotne letjelice koje je Iran lansirao u smjeru Hormuškog moreuza, što predstavlja novu fazu zaoštravanja između dvije zemlje.

Prema riječima američkog zvaničnika, četiri iranska drona bila su usmjerena na pomorski saobraćaj u regionu. CENTCOM je na platformi X potvrdio da su gađani nadzorni položaji u Goruku i na ostrvu Kešm, koji se nalaze uz strateški moreuz.

Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je raketama uzvratila na američke udare, gađajući baze SAD-a u regiji, te da je otvorila vatru na četiri tankera koji su pokušali proći kroz moreuz bez odobrenja Teherana.

Kuvajtska protivvazdušna odbrana presrela je rakete i dronove nepoznatog porijekla, dok su se u Bahreinu oglasile sirene, a vlasti preporučile građanima da potraže sklonište. Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio američke baze u obje zemlje, dok SAD navode da je šest projektila presretnuto, a sedmi nije stigao do cilja.

Pregovori između SAD i Irana, koji su se uglavnom odvijali indirektno, imali su za cilj postizanje privremenog sporazuma kojim bi se okončao tromjesečni rat, dok bi pitanja poput iranskog nuklearnog programa bila odgođena. Međutim, dogovor i dalje ostaje nedostižan.

Teheran kao uslove za bilo kakav dogovor postavlja pristup milijardama dolara prihoda od nafte, izuzeća od sankcija na izvoz sirove nafte, ukidanje američke blokade svojih luka i veći uticaj nad Hormuškim moreuzom. Iran je praktično blokirao prolaz kroz moreuz kojim je prije rata prolazila oko petina svjetske trgovine naftom.

Predsjednik Donald Trump suočava se s rastućim unutrašnjim političkim pritiskom zbog poskupljenja goriva i zahtjeva za okončanjem nepopularnog rata. U intervjuu za NBC izjavio je da je većina iranskih kapaciteta za proizvodnju raketa i dronova uništena, ali da Iran i dalje raspolaže s otprilike petinom svog raketnog arsenala.

Trump je u emisiji „Meet the Press“ rekao da je Iranu ostalo oko 21 do 22 posto projektila, što je i dalje veliki broj, ali znatno manje nego na početku sukoba.

Na pitanje zašto iranski lideri, uprkos teškoj situaciji, nisu spremniji na dogovor, Trump je odgovorio da su jaki i ponosni, te da postoje stvari koje nikada nisu mislili da će morati da urade, ali sada nemaju izbora, iako je za to potrebno vrijeme.

Rat protiv Irana počeo je 28. februara kada su SAD i Izrael pokrenuli operacije. Teheran je uzvratio lansiranjem raketa i dronova prema zaljevskim državama koje ugošćuju američke baze, a uglavnom je obustavio brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Sukob je izazvao rast cijena nafte i poremećaje u lancima snabdijevanja. Svjetski program za hranu UN-a upozorio je u petak da rastući troškovi goriva i transporta guraju milione ljudi prema gladi.

Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Mohsen Rezai izjavio je za CNN da mirovni sporazum zavisi od odluke Trumpove administracije da odmrzne 24 milijarde dolara iranske imovine. Upozorio je da bi SAD „ušle u mračni hodnik“ ako ponovo pokrenu napade.

Paralelno s tim, u Libanu je Hezbollah u petak saopćio da je izveo dva napada na izraelske snage na jugu zemlje, uključujući područje blizu zamka Beaufort. Izraelski zračni napadi pogodili su više lokacija na jugu Libana, prema libanskim sigurnosnim izvorima.

Iran je ponovio podršku Hezbollahu, ali i zahtjev da se Izrael povuče iz južnog Libana. Teheran je prekid vatre između Izraela i Hezbollaha postavio kao uslov za bilo kakav mirovni sporazum sa Washingtonom.

Lider Hezbollaha Naim Kasem ove sedmice odbacio je sporazum o prekidu vatre između Izraela i libanske vlade, koji su posredovale SAD, ističući da on ne predviđa povlačenje izraelskih snaga i da Hezbollah nije učestvovao u pregovorima.

Izrael je nastavio napade na jugu Libana, poručivši da njegove snage neće obustaviti operacije niti se povući, uprkos rastućim nesuglasicama sa SAD.

Predsjednik libanskog parlamenta i saveznik Hezbollaha Nabih Berri izjavio je u petak da bi pristao na povlačenje Hezbollaha iz južnog Libana ukoliko bi se izraelske snage istovremeno povukle s okupiranih teritorija.

Osim Libana, stanovnici Gaze, sjevernog Izraela i Kuvajta ove sedmice također su bili izloženi napadima, uprkos primirjima koja su dogovorile SAD, a koja je Trump opisao kao „pucanje na umjereniji način“, a ne potpuno zaustavljanje borbi.

   Tagovi