U Dubrovniku su u utorak svečano potpisale sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Veliki korak naprijed: u Dubrovniku sam, u ime BiH, potpisala Sporazum o južnoj interkonekciji, čime smo unaprijedili energetsku sigurnost i diverzifikaciju snabdijevanja”, poručila je Krišto na mreži X, uz zahvalnost američkim partnerima, dodajući da sporazum moraju odobriti oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Vlada Hrvatske.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na telefonskoj sjednici dalo zeleno svjetlo za prijedlog Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji Južne plinske interkonekcije.

Ovoj odluci prethodila je odluka Vijeća ministara BiH, koje je na vanrednoj telefonskoj sjednici usvojilo Izvještaj o pregovorima i utvrdilo Prijedlog sporazuma.

Projekat predviđa izgradnju gasovoda na relaciji Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik, sa odvojkom prema Mostaru.

Sporazumom se preciziraju osnove saradnje i zajedničke izgradnje, pri čemu svaka strana gradi infrastrukturu na svojoj teritoriji. Trasa obuhvata više gradova: Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, te Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla. U Hrvatskoj je predviđen gasovod Split – Zagvozd.

Južna plinska interkonekcija smatra se ključnom za energetsku sigurnost i diverzifikaciju izvora gasa u BiH, koja se trenutno oslanja na ruski prirodni gas preko Srbije.

Vlada Federacije BiH predložila je da izgradnju i upravljanje preuzme američka kompanija AAFS, koja će povezati BiH s hrvatskim plinskim sistemom i LNG terminalom na Krku. Ambasada SAD-a u Sarajevu je podržala ovu inicijativu, ističući da BiH čini korak ka diverzifikaciji snabdijevanja energijom i jačanju ekonomskih veza sa SAD-om.

Trenutno BiH dio gasa dobija putem gasovoda “Turski tok”, koji prolazi i kroz Bugarsku. Kao ključni razlog izmjena zakona navedena je potreba za ubrzanom izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi se povezala s LNG terminalom na Krku.

Izgradnja gasovoda trebala bi biti završena do 2028. godine, nakon čega je u narednih sedam godina planirana izgradnja tri plinske elektrane u Kaknju, Mostaru i Tuzli.

Ovaj projekat gasovoda, vrijedan 1,5 milijardi eura, provest će američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.