Povišeni krvni pritisak, poznat kao hipertenzija, jedan je od najozbiljnijih zdravstvenih problema današnjice, a procjenjuje se da pogađa čak 45 posto odraslih u razvijenim zemljama. Zanimljivo je da gotovo polovina oboljelih nije uspjela adekvatno regulisati svoj pritisak, što ih izlaže većem riziku od srčanog i moždanog udara, kao i bolesti bubrega.

Čak i oni koji redovno uzimaju lijekove ponekad se bore da krvni pritisak održe ispod kritične granice od 130 sa 80, a ključnu ulogu u tome mogu imati navike poput ishrane i fizičke aktivnosti. Najnovija studija otkriva da dvije specifične vrste vježbanja mogu pomoći u snižavanju pritiska već u roku od 24 sata.

Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Sports Medicine predstavlja veliki sistematski pregled i meta-analizu koja je obuhvatila podatke iz 31 studije i 1.345 osoba s hipertenzijom. Naučnici su ispitivali različite oblike vježbanja, uključujući aerobne aktivnosti, visokointenzivni intervalni trening (HIIT), kros-trening i pilates, te su utvrdili da su dvije metode najefikasnije.

Pokazalo se da kombinacija aerobnih vježbi poput trčanja ili vožnje bicikla s treningom snage, kao što je dizanje tegova, značajno smanjuje sistolni i dijastolni krvni pritisak kod osoba s hipertenzijom u periodu od 24 sata. Također, HIIT sam ili u kombinaciji s aerobnim vježbama, izvođen tokom četiri sedmice, bio je izuzetno efikasan u snižavanju oba parametra pritiska.

Specijalista za neinvazivnu kardiologiju dr Amar Šer iz Univerzitetskog medicinskog centra Hakensak ističe kako su ovi nalazi samo potvrdili ono što su brojne ranije studije već pokazale. Aerobne vježbe poboljšavaju elastičnost krvnih sudova, što omogućava lakši protok krvi i smanjuje opterećenje na arterije, dok vježbanje pozitivno utiče na nervni sistem i dovodi do nižeg pritiska.

Osim toga, trening snage i aerobni trening doprinose boljoj osjetljivosti na insulin, smanjuju upalu i oksidativno oštećenje, što sve zajedno vodi ka zdravijim krvnim sudovima i slobodnijem protoku krvi. Dr Šer naglašava i da je ova studija važna jer je pratila krvni pritisak tokom 24 sata, pružajući realniju sliku od pojedinačnog mjerenja u ordinaciji.

Iako su ovi podaci ohrabrujući, kardiolog poručuje da je najbitnije pronaći vrstu vježbe u kojoj uživate i koju možete redovno praktikovati, jer svaka fizička aktivnost vodi ka zdravijem kardiovaskularnom sistemu. Uz vježbanje, tu su i druge nefarmakološke mjere poput ishrane siromašne natrijumom, smanjenja unosa alkohola, poboljšanja sna i izbjegavanja buke i zagađenja zraka, a savjetovanje s ljekarom uvijek je najbolji put ka pronalasku prave ravnoteže.