Prema još nepotvrđenim saznanjima, evropski sud za ljudska prava odbio je zahtjev lidera SNSD-a Milorada Dodika. Time je okončana njegova borba pred međunarodnim pravosuđem, a prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine ostaje na snazi.

„Osnovno načelo prava je da je svako nevin dok mu se krivica ne dokaže“, izjavio je Dodik u martu 2024. godine. Ipak, krivica je utvrđena – osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS, kao i svih drugih javnih dužnosti. Proces je trajao dvije godine i obilježilo ga je osporavanje optužnice, pokušaji odgađanja i politički pritisci na institucije.

Kako su redom padali argumenti koje je iznosio, Dodik je tražio nove načine da ospori presudu. „Prekršeno mi je pravo na pravično suđenje“, rekao je u aprilu 2024. godine. Ta izjava postala je osnova žalbe kojom je, nakon neuspjeha pred domaćim sudovima, pravdu potražio u Strazburu. Tvrdio je da su mu tokom postupka povrijeđena osnovna ljudska prava, ali su evropski sudije njegov zahtjev ocijenile potpuno neosnovanim i odbacile ga bez daljnjeg razmatranja.

„Politika Milorada Dodika doživjela je potpuni krah jer mu više nisu dostupni drugi pravni mehanizmi da se kao pojedinac obrati bilo kojoj međunarodnoj pravosudnoj instanci. Iznad Evropskog suda za ljudska prava za pojedince ne postoji viša instanca“, ističe pravni analitičar Milan Blagojević. Pravni stručnjak Nedim Ademović dodaje da je sada ključno pitanje provedba presude. „Ostaje nejasno kako će sudovi u RS-u u potpunosti sprovesti ovu krivičnopravnu odluku, uključujući zabranu Dodiku da obavlja bilo koju javnu funkciju, pa i onu predsjednika političke stranke“, naglasio je Ademović.

Put od Sarajeva do Strazbura završio je istom tačkom – potvrdom presude Suda BiH. Sada se pažnja vraća na domaće institucije, konkretno na one u RS-u, koje će morati odgovoriti na pitanje kako i u kojoj mjeri provesti ovu odluku u praksi.