Prema kalendaru Islamske zajednice u BiH, deveti zul-hidždžeta, Jevmu-Arefe, koji pada sutra u utorak 26. maja, dan je kada sve hadžije moraju boraviti na Arefatu.

Arefat je visoravan udaljena petnaest kilometara od Mekke, gdje se odvija središnji obred hadža – stajanje na Arefatu, tokom kojeg hodočasnici cijeli dan provode u predanosti.

Boravak na Arefatu predstavlja ključni obred hadža i njegov najvažniji dio.

Deveti zul-hidždžeta na Arefatu pruža najsličniju sliku Sudnjeg dana. Milioni hodočasnika, obučeni u bijele ihrame kao na Sudnjem danu, okreću se prema brdu milosti i provode dan u zikru i dovi. Na Arefatu se u jednom danu izgovori najviše tekbira, telbija i dova.

Post na dan Arefata donosi oprost grijeha iz prošle i naredne godine.

Poslanik je rekao da nema dana u kojem Allah oslobodi više ljudi od Vatre od dana Arefata, te da se On približi i hvali melekima pitajući šta oni žele.

Kako je saopćila Uprava za vjerske poslove Rijaseta, učenje tekbiri-tešrika počinje od sabahskog farza na dan Arefata, prenosi MINA.

Ovaj tekbir se uči nakon svakog farz-namaza sve do ikindijskog farza četvrtog dana Kurban-bajrama. U hanefijskom mezhebu to je vadžib, a tekst je: Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illallah, vallahu ekber, Allahu ekberu ve lillahil-hamd.

Na Oproštajnom hadžu, Allahov Poslanik je održao svoj čuveni govor nakon što je stigao na Arefat. Taj govor predstavlja povelju univerzalnih obaveza i ljudskih prava za muslimane.

Stajanje na Arefatu simbolizira Sudnji dan i najveći je masovni skup muslimana iz cijelog svijeta. Uprkos različitostima, svi hodočasnici dijele jedinstvena vjerovanja i dove.