Predstavnici civilnog društva, akademske zajednice i tužitelj pred Evropskim sudom za ljudska prava, okupljeni oko Deklaracije o ustavnim reformama, održali su panel na temu nove uloge OHR-a i euroatlantskog puta BiH, nakon čega su usvojeni zajednički stavovi.

Na sastancima Vijeća sigurnosti UN-a i Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira pojavile su se ozbiljne razlike u mišljenjima o nastavku mandata i ovlastima Ureda visokog predstavnika, posebno između Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, a javnost nije upoznata sa njihovim stavovima o ključnim pitanjima poput državne imovine. Zbog toga postoji bojazan da BiH može postati kolateralna šteta ovih neslaganja, a odgađanje izbora novog visokog predstavnika prijeti destabilizacijom političke situacije u zemlji i regionu, što dodatno zabrinjava građane.

Podržavamo mišljenje većine građana da je i dalje potrebna snažna uloga visokog predstavnika, uključujući bonske ovlasti kada je to potrebno, kako bi se ispunili uslovi iz agende 5+2 i omogućilo zatvaranje OHR-a.

Djelovanje antidržavnih snaga koje otvoreno ispoljavaju separatističke težnje dovelo je do nefunkcionalnosti državnih institucija, a napredak BiH na euroatlantskom putu praktično je zaustavljen. Vladajuće strukture od 2009. godine, kad je donesena prva presuda Evropskog suda za ljudska prava, nisu preduzele ništa na njenom provođenju, pa je teško očekivati nastavak reformi bez adekvatne uloge OHR-a.

Građani imaju pravo da saznaju stvarne razloge zbog kojih je visoki predstavnik napustio funkciju, a od njega se očekivalo da u saradnji s civilnim društvom više doprinese integracijskim procesima i provođenju presuda Evropskog suda. Tražimo hitno uspostavljanje Civilne komisije predviđene Aneksom 10, kako bi nevladine organizacije mogle značajno pomoći u ostvarivanju njegovog mandata.

Politike susjednih država često nisu usklađene s obavezama iz Dejtonskog sporazuma, koji u prvoj rečenici nalaže puno poštovanje suverene jednakosti, mirno rješavanje sporova i uzdržavanje od prijetnji silom protiv teritorijalnog integriteta BiH, a to ima veliki uticaj na stabilizaciju prilika u zemlji.

Usvojeni stavovi bit će dostavljeni predsjednicima političkih stranaka u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na državnom nivou, OHR-u, ambasadorima PIC-a, Hrvatske i Srbije, te predstavnicima Delegacije EU i Vijeća Evrope u BiH, kao i medijima.

Stavove su dogovorili predstavnici Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpskog građanskog vijeća – Pokreta za ravnopravnost, Hrvatskog narodnog vijeća, Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La Benevolencija”, Foruma parlamentaraca BiH 1990, Centra za promociju civilnog društva, Unije za održivi povratak u BiH, Akademije nauka i umjetnosti BiH, apelanata pred Evropskim sudom za ljudska prava i akademske zajednice.