Černobil i dalje podsjeća na opasnost

Četiri decenije nakon najveće nuklearne katastrofe u istoriji, sjećanje na nesreću u Černobilskoj nuklearnoj elektrani ostaje živo kao podsjetnik na važnost nuklearne sigurnosti.

Elektrana se nalazi u blizini napuštenog grada Pripjata, oko 110 kilometara sjeverno od Kijeva. Do nesreće je došlo 26. aprila 1986. godine nakon naglog porasta snage tokom testiranja reaktorskog sistema u četvrtom bloku. Eksplozija je otkrila jezgro reaktora, što je dovelo do širenja radioaktivnog materijala i uspostavljanja zone isključenja u radijusu od 30 kilometara.

U prvim mjesecima nakon nesreće umrla je 31 osoba, dok je gotovo 8,4 miliona ljudi u Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini bilo izloženo zračenju, prema podacima UN-a. Kontaminirano područje obuhvatilo je oko 155.000 kvadratnih kilometara, a radioaktivni oblaci stigli su čak do SAD-a, Kanade i Japana.

Šest stotina hiljada ljudi koji su živjeli, radili ili učestvovali u operacijama čišćenja bili su izloženi visokim dozama zračenja, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.

Proces dekomisioniranja

Černobilska nuklearna elektrana trenutno je u fazi dekomisioniranja. Posljednji od tri reaktora zatvoren je 15. decembra 2000. godine. Prvi sveobuhvatni program dekomisioniranja odobren je 2000. godine, a kasnije je zamijenjen zakonom iz 2009. godine koji predviđa četiri faze dekomisioniranja kako bi se područje učinilo ekološki sigurnim.

Izabrana je strategija “odgođenog sekvencijalnog demontiranja”. Prva pripremna faza trajala je od 2000. do 2013. godine, tokom koje je nuklearno gorivo prebačeno u skladište za dugoročno čuvanje. Druga faza, koja uključuje konačno gašenje i očuvanje reaktorskih instalacija, traje od 2015. godine i očekuje se da će biti završena 2028. godine.

U sklopu tog procesa izgrađena je nova zaštitna struktura – Novi sigurni konfajnment (NSC) – koja je zamijenila sarkofag podignut nakon nesreće. Struktura je završena 2016. godine za 1,8 milijardi dolara, postavljena je krajem te godine, a u potpunosti predana ukrajinskim vlastima 2019. godine.

Treća faza dekomisioniranja trebala bi trajati otprilike do 2045. godine, dok će posljednja, četvrta faza – demontaža reaktora i čišćenje lokacije – biti završena do 2065. godine.

Trenutna situacija i budućnost

Černobil je ponovo došao u fokus početkom rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kada su ruske snage nakratko zauzele elektranu. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy tada je izjavio da je izgubljena kontrola nad postrojenjem, a Kijev je prijavio porast nivoa zračenja, što su ruski zvaničnici negirali.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izrazila je ozbiljnu zabrinutost i pozvala na maksimalnu suzdržanost. Ruske snage povukle su se 1. aprila 2022. godine.

U februaru 2025. godine dron, za koji Ukrajina tvrdi da je ruski, udario je u strukturu NSC-a, izazvavši višenedeljni požar i oštećenje vanjskog omotača, ali nije došlo do ispuštanja radioaktivnih supstanci. Rusija je negirala odgovornost.

IAEA je u decembru potvrdila da je NSC izgubio primarne sigurnosne funkcije, uključujući sposobnost zatvaranja, ali da nema trajne štete na nosećim konstrukcijama. Prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), početne procjene štete od napada drona iznose najmanje 500 miliona eura, a predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso potvrdila je potrebu za popravkama.