Na konferenciji za novinare održanoj sredinom maja u Sarajevu, predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman naglasio je kako njegova institucija nema namjeru predlagati rješenja za državnu imovinu, ističući da je to posao zakonodavne vlasti.

Kako je pojasnio, do donošenja odgovarajućeg zakona, državnom imovinom smatra se ona koja je proizašla iz sukcesije bivše Jugoslavije, kao i imovina nekadašnje Socijalističke Republike BiH, uključujući prirodne resurse poput šuma, rijeka i obradivog zemljišta.

Podsjetio je da je zabrana raspolaganja državnom imovinom na snazi već više od dvadeset godina, otkako je bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo taj zakon.

Taj propis i dalje važi, a novi zakon koji bi precizno definirao šta je državna imovina te ko i kako njome upravlja još uvijek nije usvojen, uglavnom zbog opstrukcija političkih predstavnika iz Republike Srpske.

Sutkinja Larisa Velić upozorila je da ovakvo stanje može izazvati nove sporove pred Ustavnim sudom, posebno kada su u pitanju veliki infrastrukturni projekti poput južne plinske interkonekcije.

Objasnila je da prema važećim propisima, promjena namjene zemljišta ne znači automatski i promjenu vlasnika, te da se neki i dalje pozivaju na stari zakon o građevinskom zemljištu, iako od 2003. godine to više nije moguće.

Projekt Južne plinske interkonekcije obuhvata izgradnju plinovoda od Zagvozda kod Splita u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini, do Travnika u centralnoj Bosni, uz odvojak prema Mostaru.

Zakonom je ovaj projekt proglašen strateškim i od javnog interesa, što znači da su lokalne vlasti dužne ustupiti zemljište bez naknade.

Ambasada SAD-a u Sarajevu pružila je javnu podršku projektu i pomogla u povezivanju domaćih zvaničnika s predstavnicima američke kompanije.

Ustavni sud suočava se s ogromnim zaostatkom predmeta, a Ćeman je naveo da je broj neriješenih predmeta porastao na 13.625, dok ih je ranije bilo manje od 3.000.

Razlog za to je nepopunjen sudijski sastav, jer Narodna skupština RS nije imenovala sudije iz tog entiteta, uglavnom zbog političkih razmirica, pa Sud radi u nepotpunom sastavu.

Ustavni sud BiH trebao bi imati devet sudija – četiri bira Parlament Federacije BiH, dva bira Narodna skupština RS, a tri strana sudije imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.

Tokom 2025. godine Sud je zaprimio 5.671 predmet, a riješeno je svega 2.503 predmeta.

Zbog nedostatka sudija ne funkcioniše ni Veliko vijeće, koje je ranije rješavalo gotovo sve predmete, pa se sada odlučuje uglavnom na plenarnim sjednicama, što dodatno usporava rad.

Ćeman je pozvao nadležne vlasti da hitno imenuju nedostajuće sudije, naglašavajući da Sud i dalje ostaje ustavan i legitiman.

Ocijenio je da Tužilaštvo BiH ima nadležnost da reaguje kada se ne provode odluke Ustavnog suda, podsjećajući da se u tom slučaju moraju aktivirati mehanizmi krivične odgovornosti. “Tužilaštvo postupa oprezno, sporo i bez rezultata. Nema optužnica niti presuda”, istakao je Ćeman.

Potpredsjednica Suda Valerija Galić podsjetila je da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, ali da se u praksi često ignoriraju.

Kao primjer navela je takozvanu odluku Ljubić; prema posljednjem izvještaju od 26. marta, ta presuda se vodi kao neizvršena, uz zaključak da se od Parlamentarne skupštine BiH zatraži očitovanje o utjecaju amandmana visokog predstavnika na utvrđenu obvezu iz odluke.