Tužilac Serge Brammertz sastao se danas s predstavnicima udruženja žrtava iz Srebrenice i Žepe, naglasivši da je nastavak djelovanja Mehanizma neophodan i nakon što mu krajem juna istekne mandat, ističući kako je podrška pravosuđu u regionu i dalje ključna.

Brammertz je poručio da su susreti sa žrtvama i preživjelima najvažniji dio njegove posjete, jer podsjećaju koliko je bitno procesuirati ratne zločine.

Najavio je da će početkom juna u New Yorku biti održana sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na kojoj će se raspravljati o budućnosti Mehanizma i mogućem produženju mandata.

Brammertz je ocijenio da napredak u radu tužilaštava nije na zadovoljavajućem nivou, te da procesuiranje ratnih zločina ide presporo, uz nedovoljno efikasnu regionalnu saradnju, te je istakao da je sa glavnim tužiocem razgovarao o prioritetima nacionalne strategije i više od hiljadu predmeta protiv nepoznatih počinilaca.

Naglasio je da veliki broj osumnjičenih za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini živi na slobodi u drugim državama regiona, posebno u Srbiji i Hrvatskoj, dok je nivo regionalne saradnje najniži u posljednjih nekoliko godina.

Tokom sastanaka razgovarano je i o arhivu i zgradi Tribunala, kao i o slučaju Ratka Mladića, iako ta pitanja, kako je rekao Brammertz, nisu u direktnoj nadležnosti Mehanizma.

Munira Subašić, predstavnica Udruženja „Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa“, istakla je da je sa Brammertzom razgovarala o potrebi očuvanja arhivske građe i zgrada u Hagu, koje bi, prema stavu žrtava, trebale biti zaštićene i trajno obilježene kao mjesta gdje je ostvarivana pravda.

Poručila je da Ratko Mladić mora do kraja života ostati u zatvoru jer je to jedino pravedno, posebno za majke koje nikada nisu pronašle posmrtne ostatke svoje djece.

Istovremeno, izrazila je nezadovoljstvo radom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, navodeći da se tužioci mijenjaju prije isteka mandata, predmeti se stalno pokreću iznova, a institucija se pretvara u prostor političkog utjecaja.

Prema njenim riječima, ovakva praksa usporava procesuiranje ratnih zločina i ostavlja prostor za politički uticaj na rad pravosuđa, a ni sudovi ne pokazuju značajno bolju efikasnost.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genoćida, naveo je da su u proteklim mjesecima održani brojni sastanci s međunarodnim institucijama, uključujući Vladu Nizozemske, u cilju pronalaska modela za očuvanje arhivske građe i njenog ostanka u postojećoj zgradi.

Kako je kazao, ideja je da zgrada ostane sačuvana u izvornom obliku kao trajni podsjetnik na suđenja u kojima je, nakon više od tri decenije, ostvarena pravda za žrtve, po uzoru na Nirnberški proces, kako bi buduće generacije imale uvid u istorijske događaje.