Bosnu i Hercegovinu ponovo je zahvatio novi val poskupljenja naftnih derivata, a cjenovnici na pumpama širom zemlje mijenjaju se gotovo preko noći. Dok tenzije na Bliskom istoku i globalna previranja tjeraju cijenu sirove nafte ka granici od sto dolara za barel, vozači u našoj zemlji suočavaju se s tvrdoglavom činjenicom – litar dizela opasno se primiče najvišim zabilježenim iznosima. Ipak, dok građani strepe, nameće se logično pitanje: kome zapravo najviše koristi svaki litar koji natočite?

Za prosječan rezervoar od 55 litara, po cijeni goriva od 2,40 bilo je potrebno izdvojiti 132 marke, dok pri cijeni od tri i po marke za istu količinu treba izdvojiti 70 maraka više. Posljednjih mjeseci svaki odlazak na benzinsku pumpu za bh. građane postao je pravi test izdržljivosti kućnog budžeta.

Kako navode građani, poskupljenje im sve teže pada na budžet.

“Puno, imamo dva auta, puno trošimo goriva, mi izdvajamo oko 600 do 800 maraka”, kazali su nam, između ostalog.

Istakli su i da se “nigdje ne može otići bez 50 maraka, to je negdje oko 12 litara goriva”.

U posljednjih 15 dana cijene goriva u BiH su u porastu, pa se tako maloprodajna cijena dizela na pumpama u Federaciji kreće oko tri i po marke, a benzina 3,16 KM po litri. Od 26. augusta do 10. septembra prosječna cijena dizela skočila je za šezdeset feninga, potvrđeno je u Federalnom ministarstvu trgovine.

“Podsjećamo da je u Federaciji BiH na snazi Odluka o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, kojom je maksimalna marža u veleprodaji neaditiviranih naftnih derivata ograničena na 0,06 KM po litru, dok maksimalna marža u maloprodaji iznosi 0,25 KM po litru. Izuzetak Odluke o izuzetnim mjerama neposredne kontrole cijena za dodatnih 90 dana,” kažu u Federalnom ministarstvu trgovine.

Vlada Republike Srpske produžila je primjenu odluke o povratu 10 feninga po litru goriva, što je direktna podrška stanovništvu i privredi usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, rekao je ministar trgovine i turizma Ned Puhovac.

Mjera će se primjenjivati do 15. oktobra, a za ovu vrstu pomoći stanovništvu i privredi usmjereno je 14 miliona KM maraka.

“Vlada RS na današnjoj sjednici o nastavku odluke o pomoći stanovništvu i privredi od 10 feninga po litri goriva. Ova odluka je donesena s obzirom na situaciju sa naftom, s obzirom da je barel sada već skočio ponovo na 100 dolara, cijene na našim stanicama se kreću od 3 i 34 do 3 i 59 KM,” rekao je Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma RS.

No problem se ne zaustavlja samo na rezervoaru. S rastom cijena goriva rastu i cijene svega ostalog. Transportni troškovi ugrađeni su u svaku veknu hljeba, litar mlijeka i kilogram voća. Dok se građani pitaju gdje je granica, ekonomska struka nema utješne vijesti. Gorivo po barelu moglo bi ići i preko 100 dolara.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Adnan Rovčanin kaže da je došlo do značajnog pada realnih plata građana BiH i standarda i tu se javlja ključni i možda najveći problem – recesija, jer padom plata dolazi do pada potražnje građana.

“A padom efektivne potražnje građana imate probleme da roba koja se proizvodi ne nalazi svog kupca i onda se dešavaju problemi u drugim privrednim granama i sektorima. Ako vi ne možete prodati svoju robu, onda morate otpuštati svoje radnike i onda jednostavno ulazimo u jednu recesionu spiralu iz koje ne vidimo izlaza. Gledam te predizborne kampanje, nisam vidio nijednog ekonomskog rezona koji se može dati ili učiniti za građane BiH da će se ekonomija potaći, da će doći do boljeg standarda,” navodi Rovčanin.

Dok se vozači bore s time kako platiti gorivo, stvarna matematika krije se na sasvim drugoj adresi. Kada platite litar goriva, vi zapravo plaćate tri različite stvari: nabavnu cijenu nafte, trgovačku maržu i – državne namete.

A upravo je država ta koja uzima poveliki dio tog kolača. Od svake litre goriva, u budžet se fiksno slijeva više od jedne marke. Preciznije, plaćate 30 do 40 feninga čiste akcize, zatim 15 feninga za održavanje postojećih cesta, te dodatnih 25 feninga za izgradnju autoputeva. Kada na sve to dodate trgovačku maržu i obračunate porez na dodanu vrijednost od 17 posto, računica pokazuje da država bez ikakvog rizika uzima skoro 40% ukupne vrijednosti svake natočene litre goriva.