Kada BiH uđe u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), troškovi slanja novca iz inostranstva mogli bi biti drastično niži, čak do 94 posto manji, što bi posebno osjetili građani koji primaju doznake od rodbine iz dijaspore.

Centralna banka BiH (CB BiH) je zvanično podnijela zahtjev za pristupanje SEPA, što je ključni korak ka bržim i jeftinijim prekograničnim plaćanjima. Iz CB BiH ističu da je to jedan od najvažnijih poteza u procesu integracije u evropski platni prostor.

Evropsko platno vijeće i ostala evropska tijela sada će razmatrati dostavljenu dokumentaciju, što uključuje detaljnu analizu i moguće traženje dodatnih pojašnjenja prije donošenja konačne odluke o prijemu BiH.

Nakon što BiH bude primljena, slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacionih priprema koje će CB BiH koordinisati sa svim relevantnim institucijama, uz podršku učesnicima na tržištu.

Komercijalne banke će morati uskladiti svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima i pristupiti evropskim platnim šemama, a prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon formalnog prijema, navode iz CB BiH.

SEPA područje trenutno obuhvata 27 zemalja EU i još 14 evropskih država, uključujući Veliku Britaniju, Švajcarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Pristupanje SEPA donijeće brojne koristi građanima, privredi i finansijskom sektoru, a najveća prednost su brža, sigurnija i znatno jeftinija prekogranična plaćanja u eurima. U zemljama zapadnog Balkana koje su već u SEPA, naknade su smanjene od 50 do 94 posto, a prema procjenama Svjetske banke, uštede za BiH mogle bi iznositi oko 100 miliona eura godišnje.

Za građane BiH, ulazak u SEPA znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije, što je posebno važno jer najveći dio dijaspore živi u SEPA zemljama i godišnje doznači oko četiri milijarde KM.

Za privredne subjekte, članstvo u SEPA donosi niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu, što će doprinijeti rastu investicija i ekonomskom razvoju BiH, posebno jer više od 80 posto spoljnotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama SEPA.

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, objašnjava da SEPA ima dvije ključne prednosti, od kojih je prva brzina transakcija – umjesto dosadašnjih minimalno 48 sati, transakcije će se realizovati u roku od nekoliko sekundi ili minuta, a u BiH, zbog valute koja nije euro, u roku od nekoliko sati.

Druga prednost je niža cijena, jer su danas u transfer uključene više institucija koje naplaćuju naknade, dok SEPA eliminiše te troškove.

Na primjer, prilikom plaćanja u inostranstvo, u lancu su domaća banka, korespondentna banka i ishodišna banka, svaka sa svojom naknadom, dok SEPA pojednostavljuje proces i čini ga jeftinijim.

Ražanica napominje da prve SEPA transakcije neće odmah biti potpuno jeftine, jer je potrebno uspostaviti sistem i povećati obim transakcija, ali s vremenom će cijene padati.

Kada su u pitanju uplate iz dijaspore, građani će imati mogućnost izbora ko snosi troškove – pošiljalac, primalac ili oboje, a ulaskom u SEPA ti troškovi će biti eliminisani, što će značajno smanjiti naknade.

Povratna informacija o zahtjevu CB BiH očekuje se krajem novembra, kada bi Evropsko platno vijeće trebalo da održi sjednicu.