Bank of Japan će na predstojećem sastanku zadržati kamatne stope na nepromijenjenom nivou, ali se očekuje da će jasnije signalizirati mogućnost novih povećanja. Razlog su sve izraženiji inflatorni pritisci koji dolaze iz nekoliko izvora – sukob na Bliskom istoku, slab jen i snažna globalna potražnja za tehnologijama vještačke inteligencije.

Centralna banka će, međutim, ostati neodređena po pitanju tempa i tačnog vremenskog okvira budućih povećanja, dok ne dobije jasniju sliku o tome koliko se rastući proizvođački troškovi, izazvani energetskim šokom, prelivaju na širu ekonomiju.

Analitičari ističu da se guverner Kazuo Ueda nalazi pred izazovom da retorikom obuzda medvjeđa očekivanja od jena, a da istovremeno ne izazove negativne reakcije vlade koja je kritična prema daljem zatezanju monetarne politike.

“BOJ će vjerovatno zadržati stav da su rizici za prognozu inflacije okrenuti na gore”, napisali su analitičari Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities u svojoj bilješci, dodajući da očekuju sljedeće povećanje kamata u decembru. “Vremenski okvir bi mogao biti pomjeren na septembar ili oktobar, ako BOJ pojača uzbunu zbog prekoračenja inflacije, ili ako nezaustavljivi pad jena navede administraciju da ocijeni kako je povećanje kamata neminovno”, navode oni.

Nakon što je već povećala kamate u junu, BOJ će na dvodnevnom sastanku koji završava u petak zadržati stopu na jedan posto. Ovo je prvi sastanak za Ayanu Sato, koja se pridružila 30. juna kao drugi član odbora kojeg je odabrala premijerka Sanae Takaichi, poznata po svom labavom monetarnom stavu.

Tržišta pažljivo prate tromjesečni izvještaj o prognozama BOJ-a i Uedinu konferenciju za medije nakon sastanka, tražeći naznake o tome koliko brzo bi centralna banka mogla povećati i dalje relativno niske troškove zaduživanja.

U izvještaju se očekuje da će odbor revidirati naviše prognozu rasta za fiskalnu 2026. godinu, zbog smanjenog straha od ozbiljnog udara sukoba na Bliskom istoku, prema izvorima Reutersa. Istovremeno, odbor će vjerovatno smanjiti prognozu inflacije zbog efekta subvencija i pada cijena nafte u odnosu na nivoe iz aprila, iako nestabilna tržišta nafte i rastući uvozni troškovi usljed slabog jena mogu ograničiti bilo kakvo smanjenje.

Kako rizici od neposrednog inflatornog šoka izazvanog naftom popuštaju, BOJ će vjerovatno signalizirati da su i negativni rizici za rast i pozitivni rizici za inflaciju smanjeni u odnosu na period prije tri mjeseca. Ipak, centralna banka će zadržati upozorenje o riziku da inflacija premaši cilj od dva posto, s obzirom na to da mnoge kompanije najavljuju poskupljenja hrane i osnovnih potrepština.

U tekućem izvještaju objavljenom u aprilu, BOJ je projicirala rast ekonomije od 0,5 odsto i osnovnu inflaciju od 2,8 odsto za fiskalnu 2026. godinu.

Iako neizvjesnost oko sukoba na Bliskom istoku zamagljuje ekonomske izglede, argumenti za dalja povećanja kamata jačaju. „Jastrebovi“ u odboru su, prema sažetku junskog sastanka, pozvali na brže povećanje kamata kako bi se politička stopa približila nivou koji se smatra neutralnim za ekonomiju.

BOJ-ovo istraživanje „tankan“ pokazalo je da su očekivanja kompanija o inflaciji porasla na rekordne nivoe, dok su regionalni izvještaji pokazali da je rat SAD-a i Izraela protiv Irana podstakao više firmi da podignu cijene do kraja godine. Tvrdoglavo slab jen dodatno povećava troškove uvoza. Jen je ovog mjeseca dostigao 40-godišnji minimum prema dolaru, jer su obnovljeni rast cijena nafte i očekivanja povećanja kamata u SAD-u ojačali američku valutu.

Komplikacija bi mogla doći iz administracije premijerke Takaichi, koja se fokusira na podsticanje rasta kroz veliku potrošnju, a njen ekonomski plan sugeriše da bi BOJ trebao uskladiti svoje odluke sa vladinom politikom. Ključni faktor za tempo povećanja kamata bit će podaci o inflaciji u narednim mjesecima, koji bi trebali pružiti jasniju sliku o jačini inflatornih pritisaka i sekundarnim efektima. Analitičari anketirani od strane Reutersa očekuju da će BOJ podići kamatu na 1,25 odsto do kraja decembra, a moguće već u oktobru.