Čak dvije trećine ekonomista koji su učestvovali u anketi Reutersa očekuju da će Bank of Japan već u junu podići ključnu kamatnu stopu na jedan posto. Centralna banka nastavlja sa naporima da normalizuje monetarnu politiku, a inflatorni pritisci izazvani ratnim previranjima u Iranu dodatno pojačavaju pritisak.

Kamatna stopa je na prošlomjesečnoj sjednici ostala na 0,75 posto kako bi se procijenile posljedice sukoba, ali su se trojica članova odbora usprotivila i zatražila podizanje na jedan posto. To ukazuje na rastuću zabrinutost zbog inflatornih efekata energetskog šoka izazvanog ratom.

Član odbora Kazuyuki Masu, koji je u aprilu glasao za zadržavanje stope, izjavio je u četvrtak da banka treba povećati kamate čim bude moguće, ukoliko ne bude jasnih znakova usporavanja privrede. Time je nagovijestio da bi se mogao priključiti onima koji zagovaraju podizanje stope već na narednom zasjedanju.

U anketi sprovedenoj od 7. do 14. maja, 65 posto ekonomista, odnosno 40 od 62 ispitanika, prognozira da će stopa do kraja juna iznositi jedan posto. To je slično rezultatima aprilskog istraživanja, a svi osim jednog ispitanika očekuju povećanje do kraja septembra.

Medijalne prognoze pokazuju da Bank of Japan u četvrtom kvartalu ove godine podiže stopu na 1,25 posto, a u trećem kvartalu iduće na 1,50 posto – isto kao u aprilskoj anketi.

Yusuke Matsuo, viši tržišni ekonomista u Mizuho Securities, smatra da je junski sastanak najizgledniji termin za naredno povećanje. Prema njegovim riječima, ekonomski, cjenovni i uslovi na tržištu rada koji bi opravdali podizanje stope još uvijek su prisutni.

Pritisak na centralnu banku dodatno je porastao nakon što je u aprilu zadržala kamate na istom nivou, dok su japanske vlasti istovremeno provodile višestruke intervencije na deviznom tržištu. Cilj je bio podržati jen koji je kliznuo ispod nivoa od 160 jena za dolar.

Mnogi analitičari smatraju da su devizne intervencije, poput one od deset triliona jena (63,35 milijardi dolara) utrošenih posljednjih sedmica, manje efikasne bez istovremenog pooštravanja monetarne politike.

Glavni ekonomista Nomura Securitiesa Kyohei Morita ističe da će Bank of Japan vjerovatno podići kamate u junu kako bi odgovorila na rizike rasta cijena uzrokovane slabljenjem jena. Depresijacija valute, naime, šteti japanskoj privredi poskupljenjem uvoznih troškova.

Pojedini ekonomisti, međutim, upozoravaju da bi centralna banka mogla odgoditi potez ukoliko neizvjesnost oko rata potraje. Japan se suočava sa slabijom potrošnjom i rizikom smanjenja proizvodnje zbog poremećaja u lancima snabdijevanja.

Premijerka Sanae Takaichi, dugogodišnja zagovornica labave monetarne politike, ranije se protivila mjerama zatezanja Bank of Japan.

Za razliku od američkih i evropskih kolega, japanska kamatna stopa od 0,75 posto i dalje je ispod neutralnog nivoa koji ne stimuliše niti ograničava ekonomsku aktivnost. S obzirom na inflaciju od oko dva posto, Bank of Japan rizikuje pregrijavanje privrede i dodatno slabljenje jena zadržavanjem stvarnih troškova zaduživanja u duboko negativnoj zoni.

U anketi je gotovo tri četvrtine ispitanika, odnosno 28 od 39 koji su odgovorili na dodatno pitanje, navelo da trajna inflacija predstavlja veću prijetnju japanskoj privredi od usporavanja potražnje u narednih 12 mjeseci.

Hiroshi Namioka, glavni strateg u T&D Asset Management, zaključuje da vlasti pokušavaju zaustaviti pad jena signaliziranjem spremnosti na intervenciju, ali je efekat vjerovatno ograničen. Negativne realne kamatne stope i rizik da će visoke cijene nafte pogoršati trgovinski bilans dodatno otežavaju situaciju.