Gotovo četvrtina stanovnika glavnog grada Belgije suočava se sa prijetnjom siromaštva, dok se broj onih koji žive u ekstremno lošim uslovima dramatično povećava. Najnoviji izvještaj pokazuje duboke socijalne nejednakosti koje se odražavaju na stanovanje, zdravstvo i obrazovanje.

Glavni grad siromaštva

Prema podacima Barometra blagostanja za 2025. godinu, čak 23 odsto briselskog stanovništva živi u riziku od siromaštva. Ovaj udio je znatno veći u poređenju sa flandrijskim regionom, gdje je stopa 7 odsto, i Valonijom, gdje iznosi 13 odsto. Šest od deset belgijskih općina sa najnižim prihodima nalazi se upravo u Briselu, uključujući Sen Žoz ten Nod, Molenbek Sen Žan i Anderleht.

Porast ekstremnog siromaštva

Zavisnost od socijalne pomoći je u glavnom gradu izraženija nego bilo gdje drugdje u zemlji. U 2025. godini Brisel je zabilježio 47.304 korisnika socijalne pomoći, što je više nego u mnogo većoj Flandriji. Izvještaj posebno ukazuje na zabrinjavajući rast broja ljudi koji žive u ekstremno nesigurnim uslovima, uključujući više od 50.000 lica bez dokumenata i skoro 9.800 beskućnika ili onih sa neadekvatnim smještajem.

Organizacija Bruss'Help navodi da je broj beskućnika porastao za više od 25 odsto u samo dvije godine. Stanovanje ostaje ključni faktor siromaštva, pri čemu najsiromašnija domaćinstva troše preko polovine svojih prihoda na smještaj. Liste čekanja za socijalno stanovanje su enormne, sa preko 55.000 porodica koje čekaju desetljećima, dok 24 odsto stanovnika živi u neprikladnim, a 30 odsto u prenapučenim uslovima.

Posljedice su posebno teške za najmlađe. Podaci pokazuju da jedno od troje djece u Briselu odrasta u domaćinstvu koje je ugroženo siromaštvom, što ukazuje na duboke i dugoročne probleme sa kojima se suočava glavni grad Evropske unije.