Kada pogledate u svoj kućni ormarić s lijekovima, vjerovatno ćete pronaći i dobre i loše vijesti za zdravlje mozga. Neki lijekovi, poput statina ili onih za visoki krvni pritisak, smanjuju rizik od demencije, dok drugi, čak i oni bez recepta, mogu povećati taj rizik. Većina istraživanja je opservacijska, pa drugi faktori mogu objasniti povezanost, ali postoje lijekovi za koje stručnjaci smatraju da direktno negativno djeluju na mozak.

Lijekovi koji blokiraju acetilholin, važan za pažnju i pamćenje, među najistraženijima su u vezi s rizikom od demencije. Antihistaminici, koji se koriste za alergije ili kao pomoć za spavanje, najčešća su vrsta ovih lijekova. Kratkoročno izazivaju pospanost i zaboravnost, a dugoročno prema studijama povećavaju rizik za oko 50 posto.

Najveći rizik imaju oni koji ih uzimaju svakodnevno godinama, kaže Shelly Gray, profesorica na Univerzitetu Washington. Povremena upotreba Benadryla nije opasna, ali Američko gerijatrijsko društvo preporučuje starijima da izbjegavaju antihistaminike i zbog rizika od padova. Druga generacija antihistaminika, poput Claritina i Zyrteca, sigurnija je opcija za sezonske alergije, a za nesanicu se preporučuje terapija kognitivnog ponašanja umjesto lijekova poput ZzzQuila.

Kod antipsihotika postoji pitanje da li sami lijekovi povećavaju rizik od demencije ili stanja zbog kojih se propisuju. Nekoliko studija ukazalo je na povećan rizik od demencije, kao i na kognitivno oštećenje kod sredovječnih korisnika. Osobe s demencijom koje uzimaju antipsihotike imaju veći rizik od smrti, što sugerira direktan negativan uticaj na mozak.

David Llewellyn, profesor na Univerzitetu Exeter, kaže da za stanja poput shizofrenije treba uzimati lijekove, ali se smanjuje propisivanje antipsihotika za kontrolu ponašanja kod demencije.

Benzodiazepini djeluju na neurotransmiter i potiskuju moždanu aktivnost, a povezani su s demencijom. Američko gerijatrijsko društvo preporučuje starijima da ih izbjegavaju zbog rizika od kognitivnog oštećenja i padova. Problemi sa spavanjem i anksioznost, najčešći razlozi za propisivanje, i sami su povezani s kognitivnim oštećenjem.

Geoffrey Joyce, profesor na Univerzitetu Južne Kalifornije, analizirao je samo osobe koje su uzimale benzodiazepine za bol u leđima i nije pronašao vezu s demencijom. To ne dokazuje da su sigurni, ali smanjuje zabrinutost i ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima.

Protok pumpni inhibitori (PPI), koji se koriste za refluks, pokazali su oprečne dokaze: neke studije pronašle su povećani rizik od demencije, druge nisu. Teorija je da mogu uzrokovati nedostatak vitamina B12, što je povezano s kognitivnim oštećenjem. Moguće je i da je veza artefakt nepotpunih podataka, jer se neki PPI prodaju bez recepta, poput Priloseca.

Kliničko ispitivanje koje je upoređivalo pantoprazol i placebo tokom tri godine nije pokazalo povećan rizik od demencije.